Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 48232

Urbanistička transformacija Šibenika od 1860. do 1918. godine


Marković, Jagoda
Urbanistička transformacija Šibenika od 1860. do 1918. godine 1999., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Urbanistička transformacija Šibenika od 1860. do 1918. godine
(Urban transformation of the city of Šibenik from 1860 to 1918)

Autori
Marković, Jagoda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
1999

Stranica
156

Mentor
Ivančević, Radovan

Ključne riječi
Šibenik; urbanizam; XIX. stoljeće
(Šibenik; town-planning; 19th Century)

Sažetak
Urbana povijest Šibenika izravno se referira na realitet stvaranja ranosrednjovjekovne hrvatske države. Političke okolnosti i prostorne datosti odredile su karakter i razmjere srednjovjekovnog grada koji u to doba ne zaostaje za susjednim gradovima priobalja s kontinuitetom prilagodbe zatečenim strukturama iz (kasno)antičkog razdoblja. Prirodne posebnosti šibenskog prostora s izrazito strmim liticama na kojima grad nastaje uvjetovale su policentričan karakter naselja koji se održao sve do sredine XIX. stoljeća, kada grad doživljava svoju drugu veliku urbanističku preobrazbu, nakon one u XV./XVI. stoljeću kada dolazi do značajne revizije urbanih sadržaja i globalne transformacije lica grada. Politička zbivanja tijekom prijelomnog razdoblja (1860.-1918.) dovela su do društvenog prevrata a time i promjena u urbanoj svijesti protagonista vlasti. Razvojna politika nove gradske uprave usmjerava se prema novoj sadržajnoj koncepciji gradskog središta, dok će prirodni čimbenici ponovno diktirati razmjere novih urbanih žarišta, a paleoindustrijski resursi razvojnu strategiju Šibenika. Unatoč nizu podudarnosti s istodobnim zbivanjima u drugim dalmatinskim gradovima, urbana koncepcija razvoja Šibenika proizlazi iz drukčije topografske podloge kojoj se pridaju vlastita obilježja i drukčiji smisao. Stoga je valjalo uočiti posebnosti šibenskog modela preobrazbe, odrediti mu uzroke i posljedice koje će se pokazati presudnim u suvremenim urbanističkim mijenama gradskog areala. Urbanistički model XIX. stoljeća ostati će fiksiran na zadanom okviru mikrolokacije, pa ni novi sustav vrijednosti, ni komunikacijski odnosi, ni drukčiji karakter izgradnje, ni ambiciozni arhitektonsko-urbanistički zahvati u duhu suvremene retorike neće zasjeniti naslijeđene vrijednosti gradogradnje preporodnog razdoblja koje baštinimo kao posljednju etapu urbane kulture Šibenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00200103

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Jagoda Marković, (28826)