Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 482235

Nesigurnost uzorkovanja


Babić, Sandra; Margeta, Karmen
Nesigurnost uzorkovanja // Kompetentnost laboratorija / Margeta, Karmen (ur.).
Zagreb: CROLAB, Udruga hrvatski laboratoriji, 2010. str. 49-49 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)


Naslov
Nesigurnost uzorkovanja
(Uncertainty of sampling)

Autori
Babić, Sandra ; Margeta, Karmen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Kompetentnost laboratorija / Margeta, Karmen - Zagreb : CROLAB, Udruga hrvatski laboratoriji, 2010, 49-49

ISBN
978-953-7329-07-5

Skup
Treće nacionalno savjetovanje Kompetentnost laboratorija

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 15-18.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Mjerna nesigurnost; uzorkovanje
(Measurement uncertainty; sampling)

Sažetak
Glavni cilj mjerenja u analitičkom laboratoriju je dobivanje informacija potrebnih za rješavanje postavljenih problema te za donošenje važnih gospodarski, ekoloških ili zdravstvenih odluka. Do tražene informacije, koja će dovesti do rješenja postavljenog problema, dolazi se provedbom analitičkog procesa koji se sastoji od niza međusobno povezanih koraka. Kako bi se mogla donijeti ispravna odluka, slijedi procjena kvalitete provedenih postupaka i dobivenih podataka. Kvalitetu mjernoga rezultata iskazujemo mjernom nesigurnošću koja ukazuje na raspon vrijednosti unutar kojega se s određenom vjerojatnošću tj. uz određenu razinu pouzdanosti, nalazi prava vrijednost. Da bi se izbjegla mogućnost donošenja pogrešnih odluka, neophodno je procijeniti mjernu nesigurnost svakoga koraka analitičkoga procesa što mora uključivati nesigurnost koja potječe od uzorkovanja te nesigurnost analitičkoga određivanja. Uzroci mjerne nesigurnosti koji potječu od analitičkoga određivanja dobro su proučeni i poznati. Međutim, znatno je manje pozornosti posvećeno nesigurnosti koja potječe od postupka uzorkovanja. Zbog nemogućnosti analize cjelokupnog materijala, uobičajeno se analizirati samo jedan njegov mali dio koji nazivamo analitičkim ili ispitnim uzorkom. Odabir toga dijela predstavlja najkritičniji dio analitičkoga procesa, jer loše uzorkovanje unosi najveću pogrešku u analitički proces. Stoga su ispravno uzorkovanje koje vodi dobivanju reprezentativnoga uzorka te procjena nesigurnosti uzrokovane uzorkovanjem neophodne za dobivanje pouzdanoga analitičkog rezultata. Najveći uzroci nesigurnosti uzorkovanja su heterogenost uzorka, veličina i oblik čestica uzorkovanoga materijala, stabilnost uzorka, strategija uzorkovanja, oprema kojom se uzorkuje te način prijevoza, skladištenja i rukovanja uzoraka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Temeljne tehničke znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
125-1253008-1350 - Razvoj naprednih analitičkih metoda za određivanje farmaceutika u okolišu (Sandra Babić, )
125-1253092-3004 - Procesi ionske izmjene u sustavu kvalitete industrijskih voda (Tomislav Bolanča, )

Ustanove
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb