Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Značaj prometa na unutarnjim plovnim putovima u povezivanju Podunavlja s Jadranom (CROSBI ID 360804)

Ocjenski rad | diplomski rad

Malenica, Ivica Značaj prometa na unutarnjim plovnim putovima u povezivanju Podunavlja s Jadranom / Jolić, Natalija (mentor); Zagreb, Fakultet prometnih znanosti, . 2010

Podaci o odgovornosti

Malenica, Ivica

Jolić, Natalija

hrvatski

Značaj prometa na unutarnjim plovnim putovima u povezivanju Podunavlja s Jadranom

Danas su zemlje srednje i istočne Europe u procesu gospodarske i političke tranzicije i teže što bržem ulasku u Europsku uniju. U ostvarivanju toga cilja prometno je povezivanje veoma važno i predstavlja osnovicu za bolje gospodarstvo, kulturno i znanstveno povezivanje i za svekoliki razvitak toga područja. Potencijali gospodarskoga povezivanja osobito su naglašeni u području industrijske kooperacije, turizma, razvitka poljoprivrede i razmjene poljoprivrednih proizvoda. Promet na unutrašnjim vodama odvija se pomoću plovila na rijekama, umjetno prokopanim kanalima i na jezerima i ubraja se u najjeftinije vrste prometa. Jedan je najstarijih vidova prometa, a ima niz prednosti pred ostalim vrstama kopnenog prometa, prvenstveno zbog mogućnosti masovnijeg i jeftinijeg prijevoza. Jedan od nedostataka prometa na unutrašnjim vodama je skučenost plovnih putova u prostornom pogledu. Dunav je najznačajnija rijeka za trgovačku plovidbu u Republici Hrvatskoj, te je preko nje izravno povezana s lukama na Atlantskom oceanu, zemljama srednje i zapadne Europe i sa zemljama na europskom jugoistoku. Čvorište kopnenih i morskih pravaca za robne i putničke tokove su luke, kao ključne točke transportnog lanca na morskoj obali. U lukama se obavlja prekrcaj tereta i prijelaz putnika s kopnenih prijevoznih sredstava na plovila te obrnuto, skladištenje, dorada, obrada, signiranje i obilježavanje robnih supstrata. U sedam glavnih hrvatskih luka u koje mogu pristajati prekooceanski brodovi (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik), vladaju različiti makro regionalni i geoprometni uvjeti, kao resursne osnove za uspješno poslovanje. S prometnog stajališta kanal Dunav - Sava trebao bi biti plovni put IV. klase plovnosti prema ECE-u s mjerodavnim plovilima Europa I i Europa II. S obzirom na to da bi povezivao slivove dviju rijeka, Save i Dunava, ubraja se u skupinu spojnih plovnih kanala. Prva zamisao o gradnji kanala bilježi se 1737. godine, trebao je služiti samo za prijevoz, dok današnji projekti predviđaju višenamjenski kanal (plovidba, navodnjavanje i odvodnja). Povezuje VII (dunavski) koridor i X paneuropski prometni koridor, te bi se njegovom gradnjom omogućilo povezivanje unutarnji plovnih putova s jadranskim lukama, s Dunavom i kanalom Rajna - Majna - Dunav.

unutarnji plovni putovi; Dunav; Sava; Podunavlje; Jadran

nije evidentirano

engleski

The importance of inland waterways as a link of Danube Basin to the Adriatic Coast

nije evidentirano

inland waterways; the Danube; Sava; Danube Basin; Adriatic Sea

nije evidentirano

Podaci o izdanju

62

14.09.2010.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Fakultet prometnih znanosti

Zagreb

Povezanost rada

Tehnologija prometa i transport