hrvatski

Analiza meteoroloških uvjeta za vrijeme maksimalnih koncentracija peluda u Zagrebu

U radu se analiziraju meteorološki uvjeti koji su prevladavali početkom rujna 2002. i 2003. godine prilikom zabilježenih maksimalnih koncentracija peluda ambrozije na postaji Zagreb-Grič. Ambrozija se oprašuje vjetrom, a njen pelud je jedan od najčešćih uzročnika alergijskih bolesti dišnog sustava. Budući su maksimumi koncentracije peluda ambrozije zabilježeni 3. rujna 2002. godine (652 peludna zrnca po m3 zraka) i 6. rujna 2003. (883 zrnaca po m3 zraka) odabrana su dva razdoblja za analizu. Razdoblje A: od 2.9. (12 UTC) do 4.9.2002 (00 UTC) i razdoblje B: od 5.9. (12 UTC) do 7.9.2003. (00 UTC). Tijekom oba razdoblja na postaji Zagreb-Grič srednja dnevna temperatura je bila veća, a brzine vjetra manje od prosjeka za rujan. Dvosatna mjerenja broja peludnih zrnaca u oba razdoblja upozorila su na neke atipično povećane vrijednosti koncentracija. U razoblju A postoji sekundarni maksimum tijekom noći (između 16 h 3.9. do 8 h 4.9.). U razdoblju B vidljivo je povećanje u kasnim popodnevnim i večernjim satima 6.9.2003. godine. Sinoptička situacija pokazuje da su meteorološki uvijeti dosta slični tijekom oba odabrana razdoblja. Na vrijeme u unutrašnjosti Hrvatske utjecala je anticiklona s centrom iznad centralne i istočne Europe. Pojava velikih koncentracija peluda u uvjetima anticiklone kao dominantne sinoptičke formacije uočeno je i u drugim djelovima Panonske nizine. S obzirom da se Hrvatska nalazila na južnom dijelu anticiklone, sinoptičko strujanje u oba razdoblja je bilo uglavnom istočnog smjera (variralo je od sjeveroistočnog do jugoistočnog). Rezultati numeričkog modela WRF-ARW s mrežnom udaljenošću od 4 km poslužili su za određivanje trajektorija unatrag (tzv. backward trajektorije). Trajektorije nacrtane za oba razdoblja upućuju na regionalni transport peludnih zrnaca u područje Zagreba iz Panonske nizine, osobito iz Mađarske. Pa ipak detaljnija analiza (mjerenja i modela) dala je naslutiti ponešto različit uzrok uočenih atipičnih koncentracija. U razdoblju A, uz veću dominaciju sinoptičkog vjetra uglavnom istočnih smjerova, povećane noćne koncentracije su posljedica uglavnom transporta na velike udaljenosti. Nad Zagrebom je tada vrlo mirno (silazni vjetar je prigušen nasuprotnim sinoptičkim strujanjem) s vrlo plitkim graničnim slojem. U razdoblju B, analiza trajektorija pokazuje da 6. rujna česti zraka nisu prelazile preko Mađarske (iako dolaze iz zapadne Slavonije). Tijekom noći koncentracije su niske unatoč višem graničnom sloju nego u razdoblju A. Najvjerojatnije povećanju koncentracije peluda tijekom razdoblja B više doprinosi lokalni utjecaj, nego li transport s većih udaljenosti, mada se ni on ne može zanemariti posebice drugog dana razdoblja. Sinoptički uvjeti koji pogoduju razvoju slabog lokalnog vjetra (kao u razdoblju B) također mogu uzrokovati smanjeno prozračivanje gradskog područja. Zbog toga se onečišćeni volumen zraka nad gradom (ovdje obogaćen peludom tijekom dana) uveče ponovo vraća nad područje s izvorom zagađenja.

pelud ambrozije; cirkulacija obronka; cirkulacija urbanog toplinskog otoka; daljinski transport

nije evidentirano