Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 481104

Hrvatskoglagoljska apokrifna Djela Andrijina


Badurina-Stipčević, Vesna
Hrvatskoglagoljska apokrifna Djela Andrijina // Peti hrvatski slavistički kongres - zbornik sažetaka / Turk, Marija (ur.).
Rijeka: Hrvatski slavistički odbor HFD- Filozofski fakutet u Rijeci, 2010. str. 10-11 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Hrvatskoglagoljska apokrifna Djela Andrijina
(Croatian Glagolitic Apochryphes of Acts of Andrew)

Autori
Badurina-Stipčević, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Peti hrvatski slavistički kongres - zbornik sažetaka / Turk, Marija - Rijeka : Hrvatski slavistički odbor HFD- Filozofski fakutet u Rijeci, 2010, 10-11

ISBN
978-953-6104-72-7

Skup
Peti hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 7-10.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hrvatskoglagoljska književnost; apokrifi; Djela Andrijina
(Croatian Glagolitic Literature; apochryphes; Acts of Andrew)

Sažetak
Dok u kanonskim biblijskim tekstovima ima malo podataka o apostolima, o Isusovim učenicima postoje brojna apokrifna i hagiografska djela. U hrvatskoj srednjovjekovnoj glagoljskoj književnosti sačuvano je više apokrifnih tekstova o apostolu Andriji. U dva glagoljska zbornika, Berčićevu zborniku 5 iz 15. stoljeća i djelomično u Tkonskom zborniku iz 16. stoljeća nalazi se spis o doživljajima Andrije i Mateja među legendarnim ljudožderima. U glagoljskom Žgombićevu zborniku iz 16. stoljeća pod naslovom Čtenie svetago Andrêê apustola čita se apostolski roman Djela apostola Petra i Andrije, koji je danas jedini poznati potpuni slavenski tekst toga djela. Apokrifna Andrijina pasija Muka svetoga Andrije apostola potvrđena je u većem broju tekstova. Nalazi se u oficiju na svečev blagdan, 30. studenoga, u sanktoralu devetnaest glagoljskih brevijara iz razdoblja od 14. do polovice 16. stoljeća. Dok su apokrifi o svetome Andriji u glagoljskim zbornicima grčkoga podrijetla i u hrvatsku su književnost ušli posredno preko ćirilskih matica, brevijarske pasije imaju zapadno porijeklo. Glagoljska Andrijina muka nastala je prema ranosrednjovjekovnom latinskom spisu Epistula presbyterorum et diaconorum Achaiae (BHL 428) iz 6. stoljeća. Po motivici, kompoziciji i pripovjedačkom postupku ona je karakterističan reprezentant liturgijske pasije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0994 - Hrvatska i europska književnost srednjega vijeka (Ivanka Petrović, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Vesna Stipčević, (126364)