hrvatski

Ustroj hrvatskog društva i njegove promijene u XIX. stoljeću

U radu se objašnjava ustroj hrvatskog društva u 19. stoljeću, njegove značajke, tipovi i modeli. Rad je podijeljen u četiri cjeline. Prva cjelina govori o popisima pučanstva i brojnom stanju uopće, druga o političko-teritorijalnoj rascjepkanosti hrvatskih zemalja od 1797. kada nestaje Venecije i njezine vlasti (istra, Dalmacija, Boka kotorska), pa sve do sjedinjenja hrvatsko-slavonske Vojne krajine s građanskom Hrvatskom i Slavonijom 1881. godine kada su hrvatske zemlje na neki način dobile svoj konačni oblik i površinnu.To se, naime ne odnosi na Dalmaciju, područje bivše Dubrovačke Republike i Boku kotorsku te Istru koje su praktički bile u sastavu Austrijske Carevine, a juridički pripadale Trojednoj kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, što je i zapisano u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi iz 1868. godine. Baranja je tada bila u sastavu Kraljevine Ugarske, kao i Međimurje koje je prisvojeno 1861., te luka Rijeka koja je carskim falsifikatom zvanim "riječka krpica" u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. pridodana Ugarskoj. U trećoj cjelini obrađuju se podrobnije značajke feudalnog ili staleškog društva do ukinuća kmetstva 1848. godine, a u četvrtoj cjelini pretprijelazno i prijelazno društvo od 1848. do konca stoljeća kada je izvršen i treći, cjeloviti popis pučanstva u svim zemljama tadanje Austro-Ugarske pa tako i u Hrvatskoj.

hrvatsko društvo, 19. stoljeće, Hrvatska

nije evidentirano