hrvatski

Utjecaj sorte i fenofaze na antioksidacijski kapacitet ekstrakata lišća Vitis vinifera L. određen metodom FRAP

Vinova loza (Vitis vinifera) se može smatrati jednom od najstarijih i najrasprostranjenijih vrsta u svijetu. Još u antičko doba, Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani tisućljećima su uzgajali i oplemenjivali vinovu lozu. Grožđe nudi obilje hranjivih tvari, vitamina, minerala i elemenata u tragovima prijeko potrebnih našem organizmu. Ono je visoko vrijedan izvor spojeva bioflavonoida koji posjeduju izraziti antioksidacijski potencijal. Ti spojevi štite naše stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala, koji su odgovorni za pokretanje raznih procesa u našem organizmu, uzrokuju štete u samim stanicama u obliku molekulskih oštećenja i na taj način sudjeluju u pojavi i širenju različitih bolesti. Osim cvjetova, sjemenki i ostalih dijelova, lišće vinove loze pokazuju mnogobrojna pozitivna djelovanja na zdravlje čovjeka. U narodnoj medicini listovi su, zbog adstringentnih i hemostatičkih svojstava, često korišteni u liječenju dijareja, hemoragija, proširenih vena i hemoroida, za liječenje upala grla. Cilj ovog završnog rada bio je odrediti i usporediti antioksidacijski kapacitet alkoholnih ekstrakata lišća vinove loze (Vitis vinifera L.) brzom i jednostavnom metodom FRAP (Ferric reducing/Antioxidant power). U tu svrhu analizirani su ekstrakti lišća 6 sorti (Pošip, Maraština, Vranac, Merlot, Lasin i Syrah) ubranog u različitim fenofazama (svibnju, kolovozu i rujnu). Dobiveni rezultati ukazuju na dobra antioksidativna (redukcijska) svojstva svih ekstrakata, a osobito ekstrakta lišća sorte Merlot. Antioksidacijska svojstva kod svih sorti rastu od svibnja > kolovoza > rujna. Na temelju rezultata u ovom radu možemo zaključiti da se lišće vinove loze može smatrati bogatim izvorom fenolnih spojeva s izrazito dobrim antioksidacijskim svojstvima.

fenolni profil; antioksidacijska aktivnost; lišće loze; fenofaze

nije evidentirano