hrvatski

Nenaseljeni otoci kao hidrogeološka turistička atrakcija

Od ukupno 1185 otoka, hridi i grebena uz hrvatsku obalu Jadrana, tek 67 ih je naseljeno. Slaba naseljenost hrvatskih otoka uvjetovana je njihovom veličinom, povijesnim nasljeđem, rubnim položajem u odnosu na nodalno funkcionalne centre regija, te slabom prometnom povezanošću. Svi ti razlozi doprinijeli su velikom broju nenaseljenih otoka, njih čak 1118. Nenaseljeni otoci hrvatske obale Jadrana čine veliki resursni potencijal, osobito turistički. Razvojni dokumenti Republike Hrvatske, međutim, gotovo se isključivo bave naseljenim otocima, pa se stječe dojam da nenaseljeni otoci sami po sebi i nemaju neku osobitu vrijednost, što nije točno. Stoga će se u ovom radu upravo njima posvetiti posebna pozornost i to s turističkog gledišta. Objektivno najveći značaj nenaseljenih otoka je trenutačno u nautičkom turizmu, no veliki je problem što se u razvoju nautičkog turizma vodi jedino briga o razvoju i izgradnji luka nautičkog turizma (marina), dok samu atrakcijsku osnovu te vrste turizma, otoke i otvoreno more, razvojna politika u potpunosti zanemaruje. To je osobito opasno zbog toga što su upravo nenaseljeni otoci i njihovo okolno more postalo predmet devastacije, primjerice ˝divlja˝ sidrišta nautičara, koja i trpe najveću ekološku štetu. U svrhu bolje valorizacije nenaseljenih otoka potrebno je izvršiti odgovarajuća istraživanja i na osnovu njih donijeti razvojne dokumente.

nenaseljeni otoci; nautički turizam; ekološki problemi; Hrvatska

nije evidentirano