hrvatski

Utjecaj organske gnojidbe na sadržaj i dinamiku fosfora u listu vinove loze (Vitis vinifera L.)

U intenzivnoj vinogradarskoj proizvodnji primjenjuje se intenzivna mineralna gnojidba, dok je uporaba organskih gnojiva sve rjeđa. Organska tvar u tlu ima dvije osnovne uloge: hranjivu i fizikalnu. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj organske gnojidbe na sadržaj i dinamiku fosfora u lišću vinove loze sorte Sauvignon bijeli na karbonatnom tlu. Pokus je postavljen 2009. godine na lokaciji Borička (Plešivičko vinogorje) po metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. U istraživanje je bilo uključeno šest varijanti gnojidbe (kontrola-bez gnojidbe, 20 t ha-1 zrelog stajskog gnoja, 40 t ha-1 zrelog stajskog gnoja, 20 000 l ha-1 kiselog treseta, 40 000 l ha-1 kiselog treseta i 500 kg NPK 5-20-30 ha-1). Uzorkovanje liπšća provedeno je tri puta tijekom vegetacije (cvatnja, dva tjedna nakon cvatnje i šara). U prvom uzorkovanju nije bilo statistički značajnih razlika u sadržaju fosfora u lišću između tretmana (0, 41-0, 48 % P u suhoj tvari). U drugom i trećem uzorkovanju najveći sadržaj fosfora u lišću utvrđen je pri gnojidbi s 20 t ha-1 zrelog stajskog gnoja (0, 38 i 0, 33 % P ) i 40 000 l ha-1 kiselog treseta (0, 37 i 0, 32 % P ), a najmanji sadržaj fosfora utvrđen je pri gnojidbi s 40 t ha-1 zrelog stajskog gnoja (0, 27 i 0, 26 % P). Utvrđene razlike moguće je objasniti depresivnim djelovanjem većih količina stajskog gnoja na usvajanje fosfora, te boljom topljivošću kalcijevih fosfata nakon aplikacije kiselog treseta. Statistički najveći sadržaj fosfora u listu utvrđen je pri prvom uzorkovanju (prosjećno 0, 44 % P), a najmanji sadržaj u drugom uzorkovanju ( prosjećno 0, 30 % P), dok je u trećem utvrđen sadržaj iznosio prosjećno 0, 30 % P.

fosfor; organska tvar; Sauvignon; stajski gnoj; treset

nije evidentirano