hrvatski

Izbjeglištvo i rodna dimenzija povratka: motiv “pokvarene žene“ i njegova funkcija u kazivanjima srpskih povratnika u selima glinske okolice

Tijekom istraživanja problema identiteta izbjeglica-povratnika iz srpskih sela u okolici Gline, na temelju uočenog shvaćanja o različitom odnosu muškaraca i žena prema „povratku“, bilježen je odnos kazivača prema odbijanju mnogih prognanica da se vrate predratnom načinu života. U tom kontekstu, na temelju većeg broja iskaza povratnika/ica, uočen je i vrlo čest motiv ženske „krivice“ za propadanja sela. Smještajući niz prikupljenih „priča iz života“ u okvir tradicionalnih pripovijesti o „lošoj ženi“, u predloženom izlaganju nastojat ću ukazati na kontinuitet i tradicionalizam tog motiva kao općeg mjesta pripovijedanja u službi određivanja društveno prihvatljivih normi ponašanja seoskih žena. S druge strane, usprkos njihovoj „normativnosti“ i „fiktivnosti“, iskazi o nevoljkosti žena da se nakon višegodišnjeg izbjegličkog života vrate predratnom načinu života – u svjetlu recentne literature o transformaciji seoskog načina života i problemima izbjeglica – jasno upućuju na određenu utemeljenost uočenih motiva u društvenim promjenama koje su tijekom druge polovice 20. st. radikalno promijenile način života na selu.

Izbjeglice; povratak; rod

nije evidentirano