hrvatski

Frazeologija političkoga govora

Rad sadrži poglavlja: Sadržaj, Predgovor, Uvod, Standardni jezik (Definicije standardnoga jezika, Četiri temeljne osobine standardnoga jezika), Polifunkcionalnost, Administrativni stil (Osobine administrativnoga stila, Podjela na podstilove, Politički podstil), Frazeologija (Definicije frazeologije i frazeološke jedinice, Terminološki problem, Osobine frazema, Podjela frazema), Frazeološki rječnik političkoga govora (Uvod, Kako se služiti rječnikom, Rječnik), Zaključak, Literatura. Cilj je istraživanja bio analitičan i kritičan prikaz medijski posredovanoga političkoga govora, osobito njegove frazeologije sa svrhom unapređivanja i poboljšanja kulture govora te komunikacijske učinkovitosti javnoga govorenja. Korpus je sastavljen od 40 sati spontanoga govora političara u Hrvatskom saboru od sastavljanja prvoga višestranačkoga Sabora 1990. do 2002. godine. Tako je dobiven svojevrstan vremenski presjek u kojem su obuhvaćene dvije oprečne vladajuće stranke i koji je obuhvatio dvije konstituirajuće i dvije redovite sjednice Hrvatskoga sabora. Rad je podijeljen na teorijski i na praktični dio. U teorijskom je dijelu obuhvaćena relevantna literatura iz hrvatskoga standardnog jezika, njegove funkcionalne stilistike te frazeologije. Kako bi se što bolje pokazao okvir frazeologije političkoga govora, odnosno kako bi se što bolje precizirala tema rada, u teorijskom se dijelu krenulo od općega (standardnoga jezika) prema posebnome (političkome govoru kao podstilu administrativnoga stila te njegovoj frazeologiji). U drugome, praktičnome dijelu nalazi se frazeološki rječnik koji je nastao iz korpusa sastavljenoga na temelju preslušanoga spontanoga govora u Hrvatskome saboru u ukupnome trajanju od 40 sati. Rječnik je oblikovan tako da su frazemima, prema gramatičkome kriteriju, određivane nadnatuknice, zatim natuknice, tj. frazeme u njihovu izvornom obliku, a nakon toga su navedeni primjeri frazema iz korpusa političkoga govora. Analiza primjera pokazala je da u političkome govoru ponajviše ima frazema iz općega frazeološkog fonda, tj. frazema koji nisu frazemi političkoga govora. To znači da je, suprotno naslovu rada i polaznoj pretpostavci, u većini slučajeva moguće govoriti o frazemima u političkome govoru, a ne o frazemima političkoga govora.

analiza diskursa; frazeologija; politički podstil

Zbog prijelaza u listopadu 2004. iz magistarskoga na doktorski studij rad je obranjen kao kvalifikacijski rad.