hrvatski

Interna revizija u funkciji korporativnog upravljanja

Interna revizija kao značajan segment cjelokupne revizijske djelatnosti, prema tradicionalnom konceptu usmjerena je na pružanje podrške i pomoći menadžmentu u ustrojavanju i nadziranju funkcioniranja internih kontrola i to ponajprije u velikim i srednje velikim poslovnim sustavima. Suvremeni pristup internoj reviziji povezuje ovo instrumentalno područje upravljačke ekonomije s konceptom upravljanja rizicima i korporativnog upravljanja. Prema danas općeprihvaćenoj definiciji u svijetu, interna revizija je neovisno i objektivno jamstvo i savjetnička aktivnost koja se rukovodi filozofijom dodane vrijednosti s namjerom poboljšanja poslovanja organizacije. Ona pomaže organizaciji u ispunjavanju njezinih ciljeva sistematičnim i na struci utemeljenim pristupom procjenjivanja djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja. U ovu definiciju implementirana su najnovija očekivanja od interne revizije kojima u budućnosti valja udovoljiti. Međutim, to ne dolazi samo po sebi, već je to složen proces prilagođavanja postojećeg profesionalnog angažmana internih revizora novim uvjetima i okolnostima koje ruše dosadašnje okvire unutar kojih je djelovala interna revizija. Interna revizija postaje nezaobilazan nadzorni mehanizam koji osigurava postojanje djelotvornog sustava korporativnog upravljanja. Polazeći od postavljene teze o internoj reviziji kao značajnom mehanizmu korporativnog upravljanja bilo je neophodno istražiti neke, za strukturu istraživanog problema relevantne, značajke sustava korporativnog upravljanja kako bi se pokazalo da je neprihvatljivo govoriti o internoj reviziji radi interne revizije, već o internoj reviziji radi kvalitete korporativnog upravljanja i uspješnosti poslovanja poduzeća. U tom sklopu, nakon određenja relevantnih značajki korporativnog upravljanja – interesno-utjecajnih skupina, njihovih aktivnosti, ciljeva i odgovornosti te drugih elemenata cjelokupnog okvira korporativnog upravljanja, detaljno se obrazlažu dva ključna oblika internog nadzora i to interna kontrola i interna revizija. Naime, interni nadzor obavlja se unutar granica nekog poslovnog sustava radi praćenja ostvarivanja unaprijed postavljenih ciljeva i predlaganja korektivnih akcija u slučaju odstupanja od tih ciljeva. Funkcionalno gledajući, cjelokupni sustav internog nadzora može se provoditi pomoću internih kontrola koje su ugrađene u poslovne procese, te kroz nadziranje njihova funkcioniranja što se osigurava dodatnom, višom razinom nadzora – internom revizijom. Povezano s tim, nakon određenja ciljeva i značajki internih kontrola posebno su eksplicirane pojedine vrste internih kontrola i to izvršne ili administrativne kontrole, interne računovodstvene kontrole te upravljačke kontrole. Prema fazama kontrole, interne kontrole se dijele na preventivne, detektivne i korektivne kontrole. Uz samo postojanje odgovarajućih internih kontrola, neophodno je istodobno osigurati kontinuirani monitoring nad funkcioniranjem internih kontrola. U tom kontekstu, identificirane su neke ključne značajke i ciljevi interne revizije kao oblika nadzora nad funkcioniranjem internih kontrola. U početku je interna revizija bila orijentirana isključivo na formalno i sadržajno ispitivanje svrhovitost, urednosti i pouzdanosti računovodstvenih evidencija i izvještaja. Nakon toga, djelokrug rada interne revizije proširuje se sve poslovne funkcije poduzeća, dok je u današnjim uvjetima težište na cjelokupnom poslovanju poduzeća, prošlom i onom okrenutom budućnosti. Svako područje profesionalnog djelovanja, pa tako i interna revizija, ne može egzistirati bez vlastitih “pravila igre” kao pretpostavke korektnog i profesionalnog obavljanja revizijskog posla. Pitanje minimuma individualnih zahtjeva koji se postavljaju na internog revizora i organizacijskih zahtjeva koji se postavljaju na sam odjel interne revizije u nekom poduzeću, uključujući dakako i pitanje kvalitete samog postupka obavljanja revizijskog posla, rješava se oblikovanjem standarda interne revizije i etičkih pravila profesionalnog djelovanja sadržanih u kodeksu profesionalne etike internih revizora. U tom kontekstu, detaljno su obrađeni zahtjevi Međunarodnih standarda interne revizije (IIA Standards) i Hrvatskih standarda interne revizije te etičkih pravila zapisanih u odgovarajućim kodeksima profesionalne etike. U kojoj će mjeri interna revizija doista neovisno, objektivno i profesionalno ispitivati i ocjenjivati poslovanje poduzeća, funkcioniranje internih kontrola i ostvarivanje postavljenih ciljeva, ovisi, između ostalog, o organizacijskom položaju i modelu unutarnje organizacije (strukture) odjela interne revizije u poduzeću te načinu upravljanja aktivnostima toga odjela. Izgradnja odgovarajuće organizacije i načina upravljanja aktivnostima odjela interne revizije temeljna je pretpostavka za oblikovanje svrsishodnog procesa interne revizije te uspješno funkcioniranje interne revizije u praksi. Stoga je značajna pažnja posvećena upravo organizacijskim pretpostavkama procesnog modela interne revizije. Polazeći od sadržaja standarda interne revizije te uvažavajući sličnosti i razlike u konceptualizaciji procesa interne revizije u teoriji i praksi, opisani su relevantni metodološki aspekti interne revizije. Bez obzira na to radi li se o kontinentalnim sustavima korporativnog upravljanja za koje je karakteristična dvojna (dvorazinska) upravljačka struktura (nadzorni odbor i uprava) ili o angloameričkim sustavima korporativnog upravljanja u kojima se skupna uloga uprave i nadzornog odbora integrira u jedinstveni odbor direktora (board of directors) s izvršnim i neizvršnim direktorima, revizijski odbor je jedan od specijaliziranih pododbora na kojeg se delegiraju odgovarajuće nadzorne funkcije. Primarne funkcije revizijskog odbora najčešće se povezuju s područjem internih kontrola i upravljanja rizicima, financijskog izvještavanja, primjene zakonskih propisa i regulative te s relevantnim područjima i pitanjima u svezi procesa eksterne i interne revizije. Da bi interni revizori bili uspješni i opravdali svoje postojanje i djelovanje, neprihvatljivo je da samo promatraju napore ostalih u poduzeću pri ostvarivanju definiranih stopa rasta i razvoja poduzeća kao uvjeta njegova opstanka. Razvijajući nove pristupe revidiranju i nove revizijske proizvode i usluge, oni se moraju aktivno uključivati i pridonositi ostvarivanju ciljeva poduzeća. Adaptivno ponašanje i permanentna prilagodba interne revizije utjecajima iz okoline koji ruše temelje na kojima počiva tradicionalna organizacija i upravljanje jest condito sine qua non njezina daljnjeg razvoja.

korporativno upravljanje, sustav internog nadzora, interna kontrola, interna revizija, standardi interne revizije, profesionalna etika internih revizora, organizacija interne revizije, proces interne revizije, revizijski odbor

nije evidentirano