Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 47797

Komparativna analiza društvenih obilježja religioznosti i nereligioznosti


Marinović-Jerolimov, Dinka
Komparativna analiza društvenih obilježja religioznosti i nereligioznosti, 2000., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 47797 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Komparativna analiza društvenih obilježja religioznosti i nereligioznosti
(Comparative analysis of social characteristics of religiosity and irreligiosity)

Autori
Marinović-Jerolimov, Dinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.07

Godina
2000

Stranica
251

Mentor
Mikecin, Vjekoslav

Ključne riječi
tradicionalna crkvena religija; religioznost; nereligioznost; Hrvatska; komparativna analiza; društvena obilježja
(traditional church religion; religiosity; irreligiosity; Croatia; comparative analysis; social characteristics)

Sažetak
Rad ima 251 stranicu, 127 bibliografskih jedinica, 53 tablice i 69 bilješki. Rad sadrži predgovor, tri poglavlja i zaključke. U doktorskom radu "Komparativna analiza društvenih obilježja religioznosti i nereligioznosti" Dinka Marinović Jerolimov istraživala je promjene u religioznosti i nereligioznosti pod pretpostavljenim utjecajem društvenih (tranzicijskih) promjena. U prvom poglavlju "Uvod u problematiku istraživanja religijskog fenomena - teorijska ishodišta" analizirana su teorijska ishodišta primjerena za istraživanje religijske situacije u Hrvatskoj: problematika sociologijskog pristupa religiji, različiti pristupi definiranju religije, religioznosti i nereligioznosti, rasprava o sekularizaciji i modernizaciji, te religioznosti i nereligioznosti u europskom i hrvatskom tranzicijskom kontekstu. U drugom poglavlju "Teorijsko hipotetički okvir" izložen je teorijski okvir, operacionalizacija osnovnih pojmova i interpretativni okvir rada na temelju dva pristupa, najprimjerenija istraživanju najrasprostranjenije tradicionalne crkvene religije i religioznosti u Hrvatskoj: strukturalno-dimenzionalnog pristupa u kojem su, uz primjenu Glockovog petodimenzionalnog modela, istraživane dimenzije vjerovanja, prakse i posljedica, te Dobbelaereovog multidimenzionalnog određenja sekularizacije. U trećem poglavlju "Komparativna analiza društvenih obilježja religioznosti i nereligioznosti" analizirani su podaci iz dva empirijska istraživanja provedena u Hrvatskoj 1989. i 1996. godine, čime su religioznost i nereligioznost istraživane u dva socijalno-povijesna trenutka, odnosno u okviru dva tipa društva (realsocijalističkog i tranzicijskog), a što je provedeno na tri razine 1) religijsko-strukturnoj 2) sociostrukturnoj i 3) na razini vrijednosti. Rezultati su pokazali značajne promjene, odnosno porast religioznosti i smanjenje nereligioznosti na sve tri razine, što se može razumjeti kao proces desekularizacije i povratka svetog na individualnoj razini. Međutim, utvrđeno je i istovremeno postojanje sekularizacijskih učinaka i privatizacije religioznosti, što se pokazuje u različitom prihvaćanju vjerovanja i različitom stupnju religijske prakse unutar dvije grupe religioznih ispitanika. Na temelju sociodemografskih podataka utvrđen je profil religioznih i nereligioznih ispitanika. Utvrđene su razlike između religioznih i nereligioznih ispitanika u vrijednosnom aspektu, na razini crkvenosti i u vrijednosnim orijentacijama autoritarizma, patrijarhalizma, etnocentrizma i liberalizma. Utvrđen je izraziti porast etnocentrizma, te veća zastupljenost ove orijentacije kod religioznih ispitanika. Utvrđena je i otvorenost prema liberalizmu u obje godine istraživanja. U četvrtom poglavlju su izneseni zaključci: porast religioznosti, religijski revival na sve tri razine religioznosti i u svim socijalnim skupinama, ukazuje na to da povezanost religioznosti i etnocentrizma jača nacionalnu homogenost,, ali da se uz porast desekularizacije nastavlja i proces sekularizacije, koju naročito podupire otvorenost za liberalizam. Navedeni se procesi dovode u vezu s tradicionalnom povijesnom prisutnošću najrasprostranjenijeg katoličanstva u Hrvatskoj, s društvenim promjenama u kojima je institucionalna otvorenost prema religiji i crkvi rezultirala i porastom njihova ukupnog društvenog značenja, te s političkim poticajima u isticanju povijesne povezanosti katoličanstva i hrvatskog naroda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
01000103

Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb


Citiraj ovu publikaciju

Marinović-Jerolimov, Dinka
Komparativna analiza društvenih obilježja religioznosti i nereligioznosti, 2000., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
Marinović-Jerolimov, D. (2000) 'Komparativna analiza društvenih obilježja religioznosti i nereligioznosti', doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Marinovi\'{c}-Jerolimov, D.}, year = {2000}, pages = {251}, keywords = {tradicionalna crkvena religija, religioznost, nereligioznost, Hrvatska, komparativna analiza, dru\v{s}tvena obilje\v{z}ja}, title = {Komparativna analiza dru\v{s}tvenih obilje\v{z}ja religioznosti i nereligioznosti}, keyword = {tradicionalna crkvena religija, religioznost, nereligioznost, Hrvatska, komparativna analiza, dru\v{s}tvena obilje\v{z}ja}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Marinovi\'{c}-Jerolimov, D.}, year = {2000}, pages = {251}, keywords = {traditional church religion, religiosity, irreligiosity, Croatia, comparative analysis, social characteristics}, title = {Comparative analysis of social characteristics of religiosity and irreligiosity}, keyword = {traditional church religion, religiosity, irreligiosity, Croatia, comparative analysis, social characteristics}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font