hrvatski

Izravni i neizravni međugrupni kontakt kao odrednica socijalne distance

Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati odnos međugrupnog kontakta kontakta prije i poslije rata, pri čemu je naglasak na neizravnom kontaktu, sa sadašnjim stavom prema vanjskoj grupi. Podaci analizirani u ovom radu prikupljeni su opsežnijom anketom koju je Institut Pilar proveo na reprezentativnom uzorku stanovnika Vukovarsko – srijemske županije (n=700). Podaci su analizirani deskriptivno, a zatim multiplom regresijskom analizom posebno s obzirom na narodnost. Provedeno istraživanje pokazuje da mjere izravnog kontakta prema vanjskoj grupi ; izravni kontakt prije i poslije rata, ugodnost kontakta i čestina kontakta omogućuju značajno objašnjenje socijalne distance prema vanjskoj grupi (u sve tri analizirane narodnosne skupine) , a kao najznačajniji prediktori pokazali su se izravni kontakt poslije rata i ugodnost kontakta. Interakcija ugodnosti i čestine kontakta nije potvrđena kao značajan prediktor socijalne distance na uzorcima stanovnika hrvatske te srpske narodnosti, dok je na uzorku stanovnika ostalih narodnosti. Neizravni kontakt nije potvrđen kao dodatni samostalni prediktor socijalne distance, osim u slučaju socijalne distance stanovnika hrvatske narodnosti prema stanovnciima srpske narodnosti.

međugrupni odnosi; izravni kontakt; neizravni kontakt; ugodnost kontakta; socijalna distanca

nije evidentirano