hrvatski

Višekriterijsko planiranje izvoženja drva forvarderima iz nizinskih šuma Hrvatske

Ovaj rad predstavlja prilog proučavanju izvoženja drva forvarderima. U području hrvatskih nizinskih šuma kao okolišno prihvatljiv način primarnoga transporta primjenjuje se poseban oblik privlačenja drva, za koji je znakovita potpuna odignutost tereta (oblovine) od tla. Forvarderi su samopogonjena vozila namijenjena pomicanju stabala ili njegovih dijelova izvozeći ih utovarene u tovarnom prostoru vozila s područja šumskog bespuća do pomoćnoga stovarišta, odnosno šumske ceste. Pri planiranju privlačenja drva, kao najzahtjevnije sastavnice pridobivanja drva, postavljaju se zahtjevi za poznavanjem prisutnih utjecajnih čimbenika određenoga područja, kao i o njihovom djelovanju na djelotvornost korištenih sredstava privlačenja drva. Dominantni utjecajni čimbenici izvoženja drva iz sječina nizinskih šuma Hrvatske proizašli iz ovoga istraživanja su: srednja udaljenost privlačenja, nosivost podloge (tla), obujam prosječnog komada oblovine u tovaru, sječna gustoća, te vrsta forvardera. Rad forvardera ima značajke cikličkoga rada, te se uglavnom sastoji od pravilnog ponavljanja sastavnica rada. Prethodno navedeni utjecajni čimbenici neposredno utječu na utroške vremena pojedinih radnih sastavnica. Rad je forvardera istražen na 22 radilišta metodama studija rada i vremena, primjenom povratne metode kronometrije. U cilju što korektnijeg oblikovanja utrošaka vremena, ovim su podacima pridruţeni i podaci prethodnih istraživanja, obima 8 radilišta, te je oblikovanje utrošaka vremena rada zasnovano na podacima s ukupno 30 radilišta. Pri raščlambi su korištene prikupljene informacije o sastojinskim i terenskim utjecajnim čimbenicima izvoţenja drva. Proizvodnost izvoženja ovisi o korištenom tipu vozila. U cilju poboljšanja i pojednostavljenja procesa planiranja, u radu je prikazano grupiranje vozila u razrede (skupine) obzirom na njihove morfološke značajke. Metodom su segmentiranja utvrđena tri razreda forvardera i to: laki, srednje teški i teški forvarderi. Glavni uvjet pri ovakvoj podjeli bila je nosivost vozila kao veličina koja najviše utječe na preostale tehničke značajke. Srednja udaljenost privlačenja (izvoženja) ima najveći utjecaj na proizvodnost forvardera jer se radi o transportu. Sa ciljem što pravilnijeg određivanja ove planske vrijednosti izrađene su GIS raščlambe raspoloživih prostornih podataka, te je primijenjena nova metoda utvrđivanja iste. Korištena metoda pokazala se kvalitetnijom od postojećih jer u obzir uzima veći broj utjecajnih čimbenika. Primjena izvoženja drva podrazumijeva sortimentnu metodu izradbe oblovine. Stoga su značajke tovara (prosječan obujam komada) posredno uvjetovane i prosječnim dimenzijama doznačenih stabala za sječu i izradbu. Na osnovu podataka o doznaci stabala u području hrvatskih nizinskih šuma, oblikovane su značajke oblovine u etatu najzastupljenijih vrsta ovoga podneblja. Izrađeni model naposljetku je iskorišten za planiranje na podacima gospodarske jedinice „Josip Kozarac“. Utvrđena je primjenjivost izrađenoga modela, kao i napredak u odnosu na dosadašnji način planiranja izvoženja drva u hrvatskim nizinskim šumama.

pridobivanje drva; forvarder; izvoženje; planiranje; nizinske šume

nije evidentirano