Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 477662

Utjecaj obalne cirkulacije zraka na pojavu duboke konvekcije u Istri


Babić, Karmen
Utjecaj obalne cirkulacije zraka na pojavu duboke konvekcije u Istri 2010., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Utjecaj obalne cirkulacije zraka na pojavu duboke konvekcije u Istri
(Effects of sea/land breezes on deep convection development over Istria)

Autori
Babić, Karmen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2010

Stranica
56

Mentor
Telišman Prtenjak, Maja

Ključne riječi
Obalna cirkulacija zraka; smorac; zona konvergencije; konvekcija; konvektivna naoblaka; kumulonimbus; sjeverni Jadran
(Sea/land breeze; convergence zone; convection; convective clouds; cumulonimbus; northeastern Adriatic)

Sažetak
U prvom dijelu ovog rada pokušala se odrediti klimatološka veza između smorca na obali i konvektivne naoblake nad Istrom. Njihov odnos se ispitivao pomoću dostupnih prizemnih mjerenja na dvije postaje: zračna luka Pula i Pazin za ljetne mjesece (lipanj-rujan) u razdoblju od 1997.-2006. godine. Od dostupnih satnih mjerenja korišteni su površinski smjer i brzina vjetra, temperatura zraka, površinska temperatura mora i naoblaka. Na temelju analize podataka dobiveno je da se kumulonimbus, Cb, češće razvija u određenim meteorološkim uvjetima, a to su: (1) brzina smorca u zračnoj luci Pula u intervalu od 3 do 5 m s-1, (2) maksimalna temperaturna razlika između kopna i mora u zračnoj luci Pula oko 4 °C, i (3) maksimalna temperatura zraka u Pazinu u intervalu od 25 do 28 °C. U danima kada se pojavio Cb, u prosjeku, smorcu u zračnoj luci Pula je prethodio slabiji kopnenjak, a noći su bile toplije od onih dana kada Cb-a nije bilo. Promatranjem dnevnog hoda naoblake uočeno je da se uz pojavu Cb-a neki rodovi oblaka pojavljuju često, dok se neki rodovi oblaka ne pojavlju, ili su zastupljeni s malim pripadnim relativnim čestinama. Najčešće se javljaju kumulusni oblaci, a od drugih tipova naoblake najčešće se javljaju altokumulusi i cirusi. Pomoću satelitskih slika pokušala se odrediti prostorna i vremenska dimenzija razvoja Cb-a. Pri tome su korištene satelitske slike 30 uočenih slučajeva iz razdoblja 2000.-2006. godine s geostacionarnih satelita Meteosat 7 i 8. Uočeno je da postoje dva karakteristična mjesta nastanka Cb-a, a to je područje jugoistočne i sjeverne Istre. Kumulonimbus se uglavnom javlja između 11 i 13 CET, a raspada se između 15 i 16 CET, u prosječnom trajanju od 3 do 5 sati. Numeričkim simulacijama dva određena slučaja pojave Cb-a u Istri, 9. srpnja 2006. (slučaj_A) i 23. srpnja 2006. godine (slučaj_B) pomoću nehidrostatičkog mezoskalnog modela WRF-ARW pokazano je da mezoskalni model dovoljno fine prostorne mreže može uloviti pojavu i razvoj Cb-a. Sva dostupna daljinska mjerenja u slučaju_A ukazala su na neke karakteristike Cb naoblake. Uz slab sjeveroistočni sinoptički vjetar izraženija konvektivna naoblaka se razvija nakon 11 CET nad središnjom Istrom, dok njen razvoj kulminira oko 13 CET, kada se uočava Cb u blizini Pazina u oblačnoj liniji koja prati zapadnu obalu Istre, dosežući visinu između čak 12-13 km. Oblačna pruga se najvjerojatnije poklapa sa zonom konvergencije u polju strujanja. Nakon 15 CET dnevna konvektivna naoblaka zamire nad promatranim područjem. Razmatrajući slučaj_A zaključuje se da model daje dosta dobro podudaranje s opaženim podacima, te sa satelitskim i radarskim slikama u odnosu na prostornu pokrivenost i vremensko trajanje pojave. U slučaju_B položaj konvektivne naoblake i Cb-a koju daje model je nešto južnije u odnosu na podatke satelitskih slika (koje su manje pouzdane) i slika radarske odražajnosti. Model je u ovom slučaju dao nešto lošiju reprodukciju konvektivne naoblake, osobito njenog položaja i vremena trajanja. Pa ipak, vidljiva je jaka veza između smorca na obali i pojave Cb-a.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
119-1193086-1311 - Bazične ORografske Atmosferske cirkulacije u Hrvatskoj (BORA) (Branko Grisogono, )

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Karmen Babić, (326096)