hrvatski

Zlat - pavlinski samostan sv. Petra

Tijekom dvomjesečnih radova 2007. godine dovršeno je istraživanje pavlinskog samostana sv. Petra na Petrovoj gori. Samostanski sklop je s južne strane određen crkvom sv. Petra. Crkva ima pravokutnu lađu koja je sa zapadne strane bila ojačana s tri kontrafora. Izduženo svetište je zaključeno plitkom, polukružnom apsidom koja je s vanjske strane bila ojačana s tri kontrafora. Crkva je najvjerojatnije bila presvođena jednostavnim, drvenim tabulatom. Samostanski sklop je imao samo jedno krilo, ono istočno. Neposredno uz svetište crkve se nalazio refektorij / kapitularna dvorana, odijeljen pravokutnim hodnikom od kuhinje. Zapadno od tog (jedinog) krila se nalazilo pravokutno dvorište. Kako je u samostanu boravio mali broj redovnika, može se pretpostaviti da su ćelije bile smještene na katu iznad spomenutih prostorija. U vrijeme Vojne krajine lađa crkve je prenamijenjena u čardak, dok je prostor svetišta bio iskorišten kao temelj za drveni trijem. Početkom 19. stoljeća je prostor svetišta pavlinske crkve prenamijenjen u pravoslavni Hram Silaska Sv. Duha. Od izvornih zidova zadržan je samo južni zid svetišta. Prostor je proširen prema sjeveru, čime je skraćen prostor refektorija/kapitularne dvorane. U to vrijeme valja datirati i masivne temelje zvonika. U iskopu je nađena velika količina arhitektonskih profilacija. Pronađena je i velika količina kasnosrednjovjekovne i novovjekovne stolne keramike, pećnjaka, krajiških lulica te ulomaka staklenih predmeta. Ujedno je pronađena i veća količina prapovijesne i rimske keramike koja ukazuje na dugotrajnu upotrebu lokaliteta.

Zlat; kasnosrednjovjekovna samostanska arhitektura

nije evidentirano