hrvatski

Uloga geokemijskih obilježja tla u ocjeni specifične ranjivosti krških podzemnih voda

Tlo i sediment koji prekriva okršeni karbonatne vodonosnike zbog svog sastava te retencijskih, transformacijskih i akumulacijskih sposobnosti predstavlja najreaktivniji dio cijelog hidrogeološkog sustava. Ondje se većina potencijalnog onečišćenja može privremeno ili stalno usporiti na svom putu u epikršku zonu i konačno u dublje dijelove vodonosnika, odnosno podzemnu vodu. U novije vrijeme velika pozornost poklanja se i svojstvima epikrške zone. U mnogim slučajevima spominje se mogućnost akumulacije vode u epikrškoj zoni ali do danas nije razmatrano na području hrvatskog krša. Međutim, nedvojbena je činjenica da osobine epikrške zone, sedimenti unutar okršenih i pukotinskih prostora, njihovo porijeklo i sastav su neophodni elementi u zaštiti podzemnih voda. Stoga je poznavanje geokemijskih obilježja spomenutih sredina od iznimne važnosti za ocjenu ranjivosti podzemnih voda u kršu poglavito s obzirom na specifičnosti svojstva pojedinih onečišćivača. U radu će biti prikazani rezultati istraživanja pokretljivosti različitih vrsta onečišćenja (hranjive soli, teške kovine, triazinski herbicidi i PAH). u tlu i sedimentima koji postoje na prostoru sliva Jadra i Žrnovnice primjenom geokemijskih modela i modela transporta onečišćenja. Posebna pozornost posvetit će se ispitivanju interakcija između krute i tekuće faze na primjerima s terena i u laboratorijskim uvjetima. Dobiveni podaci će se moći koristiti kao ulazni podaci za geokemijsko modeliranje i modeliranje transporta kroz nezasićen i zasićen dio krškog vodonosnika (tlo, pokrovne naslage krškog vodonosnika i epikršku zonu). Za regionalne potrebe, svi dobiveni podaci i rezultati modeliranja trebaju biti od krucijane važnosti za daljnje upravljanje korištenja prostora i zaštite podzemnih voda.

krš; tlo; ocjena ranjivosti; podzemna voda

nije evidentirano