hrvatski

Religijske vrijednosti u Hrvatskoj

Sociologijska (a isto tako i filozofijska, antropologijska, psihologijska i socijalno-psihologijska) istraživanja, ukazala su na izuzetnu važnost vrijednosti kao totalnog društvenog fenomena, koji zadire u sve pore egzistencije, od individualne, preko grupne i društvene, do epohalne, odnosno povijesne. Vrijednosti se mogu smatrati rezultatom utjecaja kulturnih činilaca s kojima je pojedinac u neposrednom dodiru, a mogu i kao nezavisni mehanizmi utjecati na mnoge aspekte ljudskog ponašanja. Religija i religijske vrijednosti, kao dio kulture, dio sociokulturnoga sklopa društva, utječu na njegovo oblikovanje i funkcioniranje (više ili manje i s različitim predznacima), podliježući i same njegovim utjecajima, te se reflektiraju i na ponašanje ljudi. Rezultati analize su pokazali značajnu važnost svih istraživanih religijskih vrijednosti (osim vjerovanja u nadnaravno) u cijeloj istraživanoj populaciji. Kod uvjerenih vjernika i religioznih koji ne prihvaćaju sve što njihova vjera uči, a isto tako i kod �ostalih� ispitanika istraživane vrijednosti su se strukturirale na isti način, ali se te grupe ispitanika međusobno razlikuju po stupnju važnosti koju pridaju pojedinim vrijednostima. Te razlike su manje u važnosti koju pridaju, najviše prihvaćenim vrijednostima - osobnom poštenju, dobroti, istinoljubivosti, čistoj savjesti i slobodi savjesti i vjeroispovijesti, a također i u vrijednostima u kojima se iskazuje odnos prema drugim ljudima, a koje su i općeljudske, civilizacijske vrijednosti. Razlike su znatno veće i izrazite u prihvaćanju centralnih religijskih vrijednosti i religijskog ponašanja.

religija; religioznost; vrijednosti; religijske vrijednosti; uvjereni vjernici; religiozni; ostali (nereligiozni)

nije evidentirano