hrvatski

Utjecaj šumskih požara na izgled oštećenosti krošanja i mogućnost njihove obnove

U rujnu 1992. godine, na području Uprave šuma Buzet, šumarije Pula, u G.J. Marčanska proština osnovane su tri trajne pokusne plohe. Pokusne plohe veličine 0,06 ha (20mx30m), postavljene su u panjačama hrasta medunca i cera (područje primorskih listopadnih šuma, zona prirodne vegetacije Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939.) u dobi između 12 i 25 godina. Na plohama su sva stabla obrojčana, mjereni osnovni taksacijski elementi te procjena oštećenosti krošanja po kriterijima ICP Forests (Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume). (Zatečeno stanje). Godinu dana poslije (15. kolovoza 1993. godine) dogodio se šumski požar. Izgorjele plohe su rekonstruirane i obrađene u rujnu 1993. godine. Na obrojčanim stablima procijenjena je opaljenost krošnje uzorkovana požarom i to tako da je procijenjena opaljenost kronje u odnosu na ukupnu ivu kronju. (Stanje neposredno nakon požara). Pokus je ponovljen u srpnju 1994. te u kolovozu 1999. godine, kada je obavljena procjena oštećenosti krošanja na istim onim stablima kao i 1992. godine radi praćenja promjena oštećenosti krošanja izazvanim požarom. (Stanje jednu odnosno šest godina nakon požara). U radu se prikazuju rezultati istraivanja, kroz razdoblje rujan 1992. - srpanj 1994. odnosno kolovoz 1999. godine, utjecaja šumskih požara na promjene u strukturi sastojine s naglaskom na promjene u oštećenosti krošanja te mogućnost i vrijeme njihove obnove (regeneracije) tijekom jedne ili više vegetacijskih perioda. Utjecaj šumskih požara na spaljenost krošanja u izravnoj je svezi s mogućnošću prirodne obnove kao temeljnog cilja trajne samoobnovljivosti (potrajnosti) šumskih sastojina s obilježjima biološke raznolikosti, stabilnosti i produktivnosti.

šumski požar; oštećenost krošanja; stupanj opaljenosti krošanja; obnova krošanja; medunac; cer

nije evidentirano