hrvatski

Litoralizacija kvarnerskoga otočnog prostora - hidrogeografska osnova

Kvarnerski otočni prostor poseban je u jadranskim okvirima po postojanju većih vodenih površina koje imaju iznimno značenje u tradicionalnom i suvremenom gospodarskom razvitku. Na otoku Cresu nalazi se Vransko jezero, najveća vodena površina na hrvatskim otocima iz kojeg se vodom opskrbljuju otoci Cres i Lošinj, dok se na susjednom Krku nalaze dva jezera, sezonsko jezero Ponikve kraj Baške i stalno Jezero kraj Njivica koje je važno za vodoopskrbu otoka. Takvo stanje značajno pridonosi razvojnoj perspektivi toga prostora čak i u uvjetima pojačane gospodarske aktivnosti uslijed razvitka turizma, pa i teške industrije (npr. lučko-industrijski kompleks kod Omišlja na Krku), a zbog blizine kopna olakšano je povezivanje i s važnim prometnim pravcima prema kontinentu. Na ostalim kvarnerskim otocima, vode koja bi se mogla koristiti u vodoopskrbi ima znatno manje i često je prisutan problem njezinoga zaslanjivanja, iako su preliminarni istraživački radovi pokazali da se i na manjim otocima (Ilovik, Unije) mogu naći leće slatke vode koja bi se mogla izravno ili nakon desalinacije koristiti u vodoopskrbi. Povoljna hidrogeografska obilježja kvarnerskih otoka omogućila su njihovo rano naseljavanje i razvitak tradicionalnog agrarnog gospodarstva te osnivanje većeg broja naselja, pa danas kvarnerski otoci spadaju među naseljenije hrvatske otoke, s tim da je Mali Lošinj ujedno i najveće naselje na hrvatskim otocima. U uvjetima suvremenog gospodarskog razvitka vodni resursi imaju važnu ulogu u otočnom turizmu i industriji što poboljšava njihovu razvojnu perspektivu u razdoblju kada većina hrvatskih otoka ubrzano gubi stanovništvo i kada se, ponajviše zbog neadekvatne vodoopskrbe, ne može govoriti o njihovoj ozbiljnijoj gospodarskoj i demografskoj revitalizaciji.

Hrvatska; Kvarnerski otoci; litoralizacija; hidrogeografija; vodoopskrba; turizam

nije evidentirano