Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 475346

Tvorba pridjeva u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku


Sudec, Sandra
Tvorba pridjeva u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku 2010., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Tvorba pridjeva u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku
(Formation of Adjectives in Croatian Church Slavonic)

Autori
Sudec, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.06

Godina
2010

Stranica
243

Mentor
Mihaljević, Milan

Ključne riječi
Tvorba riječi; pridjevi; tvorba pridjeva; starocrkvenoslavenski jezik; hrvatski crkvenoslavenski jezik; hrvatskoglagoljski tekstovi
(Word formation; adjectives; formation of adjectives; Old Church Slavonic; Croatian Church Slavonic; Croatian Glagolitic texts)

Sažetak
U radu se opisuje tvorbena morfologija pridjeva u hrvatskoglagoljskim liturgijskim tekstovima, tj. u hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku. Istraživanje se teorijski oslanja na tvorbu riječi u starocrkvenoslavenskome jeziku, spoznaje povijesne dijalektologije hrvatskoga jezika i morfološku teoriju. Istraživanje je obavljeno na korpusu hrvatskoglagoljskih tekstova, u prvome redu liturgijskih, koji čine građu za Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije koji se izrađuje u Staroslavenskome institutu. Zatečeno se stanje uspoređuje s tvorbom pridjeva u starocrkvenoslavenskome jeziku. U uvodnim su poglavljima iznesene teorijske i metodološke pretpostavke istraživanja. U teorijskome su poglavlju izneseni osnovni pojmovi teorije tvorbe riječi, uz naglasak na osobitostima svojstvenim korpusu istraživanja, osnovni podaci o pridjevima i njihovim značenjskim vrstama, o hrvatskome crkvenoslavenskome te o dosadašnjim istraživanjima tvorbene problematike. Poglavlje o metodologiji bavi se ponajviše problemima istraživanja specifičnoga korpusa tekstova i odnosom istraživanoga korpusa prema kanonskome starocrkvenoslavenskome, na koji se istraživanje nužno oslanja. Rasprava se sastoji od četiriju poglavlja: sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, složenice, preobrazba (popridjevljenje) participa. Sufiksalna tvorba najčešći je način tvorbe pridjeva u korpusu. Sufiksi se predstavljaju značenjskim slijedom, od posvojnih preko odnosnih do opisnih. Opisani su s obzirom na podrijetlo, odnos prema starocrkvenoslavenskome, vrste osnova uz koje se sufiks pojavljuje, značenje osnove i sufiksa te plodnost. Pažnja se posvećuje grčkim i latinskim paralelama, s kojima opisivane tvorenice mogu biti u izravnu i neizravnu odnosu. Prefiksalna tvorba obuhvaća opis izvođenja prefiksima ne-, bez-, prě-, pri- i sь-. Pridjevi koji u sastavu imaju prijedlog koji je zadržao prijedložno značenje opisani su u okviru sufiksalne tvorbe kao izvedenice od prijedložnih izraza. Čisto slaganje i složeno-sufiksalna tvorba obuhvaćene su zajedničkim poglavljem jer tvorenice nastale tim dvama postupcima imaju više zajedničkih značajki. Pridjevske su složenice opisane s obzirom na morfološke značajke, značenje, leksički sastav, ishodišnu sintaktičku strukturu, funkcionalni odnos sastavnica prema cjelini i podrijetlo. Poglavlje o preobrazbi opisuje nastanak pridjeva popridjevljenjem participa. Budući da je taj tvorbeni način kod pridjeva problematičan, pokušavaju se utvrditi pokazatelji koji bi nedvojbeno upućivali na to da je neki particip u potpunosti popridjevljen. Rasprava završava dodatkom o morfološkoj prilagodbi pridjevskih posuđenica. U zaključnome dijelu rada ustanovljuje se dobro čuvanje starocrkvenoslavenskih tvorbenih obrazaca, bez značajne razlike među kodeksima sjeverne i južne skupine, uz neke inovacije koje proizlaze iz unutarnjega razvoja hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0995 - Gramatika hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika (Milan Mihaljević, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Sandra Požar, (272594)