Višegodišnja kolebanja površinskih protoka i geostrofičkog strujanja u sjevernom Jadranu (CROSBI ID 331630)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Supić, Nastjenjka
Orlić, Mirko
hrvatski
Višegodišnja kolebanja površinskih protoka i geostrofičkog strujanja u sjevernom Jadranu
U ovoj radnji proučeni su sezonski ciklusi i višegodišnje promjene površinskih protoka (protoka topline i vlage i uzgonskog protoka) i geostrofičkog strujanja u sjevernom Jadranu. Površinski protoci određeni su iz prosječnih mjesečnih vrijednosti meteoroloških parametara i površinskih temperatura mora na postajama Trst, Rovinj i Mali Lošinj za razdoblje od 1966. do 1992. godine, a geostrofičke struje iz temperature i saliniteta uzorkovanih mjesečno ili sezonski na šest postaja profila ušće Po-Rovinj za razdoblje od 1966. do 1997. godine. Utvrđeno je da postoje značajne razlike između sezonskih ciklusa površinskih protoka na tri sjevernojadranske postaje. Ovaj nalaz je potvrđen iscrpnom analizom grešaka u proračunu protoka. Godišnji prosjeci protoka topline i vlage iz atmosfere u more, odnosno uzgonskog protoka iz mora u atmosferu, u Trstu, Rovinju i Malom Lošinju kretali su se u rasponu između -7 W m-2 i 3 W m-2, između 0.3 mm d-1 i 0.8 mm d-1, odnosno između -0.4 x 10-8 m2 s-3 i 0.2 x 10-8 m2 s-3. U prosjeku, površinske geostrofičke struje određene u odnosu na 30-decibarsku plohu na profilu ušće Po-Rovinj bile su jače u proljeće i ljeto (do 8 cm s-1) nego u jesen i zimu (do 5 cm s-1). Prema prosječnoj raspodjeli struja (izlazne struje uz obalu, ulazne struje u središnjem dijelu profila) istočno od ušća Po mogao bi se nalaziti ciklonalni, a zapadno od Rovinja anticiklonalni vrtlog. Ukupan geostrofički transport bio je općenito negativan (ovaj predznak označava istjecanje vode iz sjevernog Jadrana) u zapadnom, a pozitivan u središnjem i istočnom dijelu profila. U obalnom pojasu zapadno od Rovinja u kolovozu se opažala jaka izlazna površinska struja (prosječne vrijednosti od 7 cm s-1). Ova struja, smjera protivnog općem jadranskom ciklonalnom tijeku, nazvana je Istarska obalna protustruja (IOPS). IOPS je bila izražena u 1968., 1977., 1983., 1984., 1988., 1989., 1991., 1992., 1996. i 1997. godini, slabo izražena u 1971., 1972., 1973. i 1986. godini, a 1982., 1993., 1994. i 1995. godine u potpunosti je izostala. Postojanje IOPS potvrđeno je direktnim mjerenjima struja uz istarsku obalu u 1977. i 1983. godini. Prema mjerenjima, IOPS nije bila izražena u 1976., 1978. i 1987. godini. Neuobičajene pojave u ekosustavu sjevernog Jadrana opažene su 1977., 1988., 1989., 1991. i 1997. godine, dakle isključivo u godinama kada je IOPS bila izražena. Brzina IOPS u kolovozu u razdoblju od 1966. do 1992. godine bila je značajno korelirana s protokom topline i uzgonskim protokom u sjevernom Jadranu uz pomak od -7 mjeseci, s površinskim temperaturama sjevernog Jadrana uz pomak od -5 mjeseci, s protokom rijeke Po uz pomak od -9 mjeseci i od -1 mjesec i s površinskim protokom vlage s pomacima od 0 mjeseci i od -1 mjesec. Na temelju ovih korelacija određene su dvije različite relacije za prognozu brzine IOPS u kolovozu. Prema svakoj od njih, IOPS u 1976., 1978. i 1987. godini nije trebala biti izražena, što je u skladu s rezultatima direktnih mjerenja. Predložena je hipoteza kojom se pokušao objasniti nastanak IOPS. Pretpostavljeno je da je pojava IOPS indikator postojanja anticiklonalnog vrtloga u sjeveroistočnom Jadranu, koji nastaje krajem zime u pogodnim meteorološkim okolnostima, i u kojem se tijekom proljeća i ljeta zadržavaju vode iz rijeke Po.
površinski protoci ; geostrofičko strujanje ; sjeverni Jadran
nije evidentirano
engleski
Interannual variability of surface fluxes and geostrophic flow in the northern Adriatic
nije evidentirano
surface fluxes ; geostrophic currents ; northern Adriatic
nije evidentirano
Podaci o izdanju
171
19.05.2000.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Zagreb