Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 474824

"Muka po Mateju" u Hrvojevu misalu i Hvalovu zborniku: kulturološke, tekstološke, jezične i ortografske odrednice


Zaradija Kiš, Antonija; Žagar Mateo
"Muka po Mateju" u Hrvojevu misalu i Hvalovu zborniku: kulturološke, tekstološke, jezične i ortografske odrednice // Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Pasionska baština Bosne i Hercegovine, 6 (2010), 82-102 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
"Muka po Mateju" u Hrvojevu misalu i Hvalovu zborniku: kulturološke, tekstološke, jezične i ortografske odrednice
("The St Matthew Passion" in Hrvoje's missal and Hval's Anthology: cultural, textual, linguistic and orthographic terms of reference)

Autori
Zaradija Kiš, Antonija ; Žagar Mateo

Izvornik
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Pasionska baština Bosne i Hercegovine (1334-8264) 6 (2010); 82-102

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Vojvoda Hrvoje; glagoljica; ćirilica; misal; Hvalov zbornik; Muka po Mateju
(Duke Hrvoje; Glagolitic; Cyrillic; Missal; Hval Anthology; The St Matthew Passion)

Sažetak
Prijelaz iz 14. u 15. stoljeće na hrvatsko-bosanskom području poznat je kao doba „osobito zanimljivo i poučno“, pretrpano mnogim političkim događanjima, podmetanjima, obećanjima i pohlepom za vlašću kako opširno iščitavamo iz magistralnoga djela Ferde Šišića, tiskanoga prije 106 godina pod naslovom Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350.-1416.). To je i doba Velikoga zapadnoga raskola (1378.-1417.) te smjene vladara anžuvinske i luksemburške dinastije na hrvatskom i bosanskom području. Širenje vladarske moći vojvode Hrvoja, oblikovanje njegove osobnosti i osebujnosti neophodno je, dakle, promatrati kroz ratove, sukobe, politička i diplomatska nadmetanja, ali i kroz neobičnu borbu za očuvanje duhovne i kulturne baštine – kroz knjigu, i to ne bilo kakvu već liturgijsku: primarnu knjigu kulture svakoga naroda. Književno-vjerski je izričaj u Hrvojevu vremenu dvostruk: bosanskokrstjanski i zapadnokršćanski, ćirilski i glagoljski. U tom je smislu i njegova vladavina obilježena izradom Hvalova zbornika – remekdjela bosanskih krstjana i Hrvojeva misala – vrhunskoga djela hrvatskoga glagolizma. U kulturološko-povijesnom osvrtu pokušat ćemo povući spojnicu između slavensko-glagoljaškoga djelovanja Karla IV. Luksemburškoga u praškoj prijestolnici i Hrvojeva hrvatsko-bosanskoga književnoga izričaja, kroz koji se razaznaje hercegovo poznavanje Karlovih obrazovnih i kulturnih posebnosti i prepoznaje pokušaj da ih i sam slijedi na čast svoga naroda, tj. krstjanske vjere koja se, pritisnuta katoličanstvom sa zapada i juga te pravoslavljem sa istoka, počela u Hrvojevo doba postupno gubiti. I kao što su u praškom Emausu nastajale glagoljske knjige, tako je i Hrvoje u splitskom kraju, poznatom od davnina po vjerskim sukobima i rasprama još od vremena Ćirila i Metodija, poticao izradu s v o j e knjige. Poput Karla IV. koji kroz slavenske knjige iskazuje svoju iskonsku pripadnost Slavenima, odnosno Hrvatima, suprotstavljajući se latinštini, Hrvoje štuje knjigu ističući njome postojanost „crkve bosanske“ na svom teritoriju. Zato i odabir Splita za prijestolnicu „Hrvojeva kraljevstva“ nije slučajan jer je upravo Dioklecijanov grad povezan sa živom tradicijom dalmatinskoga patarenstva, koje se od 12. stoljeća ukorijenilo na ovom kulturno i politički vrlo prometnom i nesigurnom području. Majstori obaju rukopisa tijesno su povezani s Dalmacijom, možda i po svom porijeklu ali sigurno po mjestu izrade rukopisa. Za Hvala se smatra da je na knjizi radio u „rezidenciji Hrvojevoj kod Omiša“, a za Butkov misal da je to crkva sv. Mihovila u Splitu. I kao što se minijature Hrvojeva misala ističu po nenadmašnoj ljepoti, a neke i po arhitektonskoj splitskoj prepoznatljivosti, postavlja se pitanje ne nosi li i Hvalov zbornik elemente splitske arhitekture i to na samom početku Zbornika koji počinje „Evanđeljem po Mateju“ (fol. 14r). Muka po Mateju se posebice mnogo čitala, znala se napamet pa su zato i jezični otkloni bili zamjetniji. U tom je smislu tekst Muke po Mateju posebno pogodan za usporedna tekstološka istraživanja kojima ćemo se pozabaviti u jezičnoj raščlambi Muke u Hvalovu i Butkovu tekstu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
189-1890666-0665 - GENOLOŠKI ASPEKTI USMENE I PUČKE TRADICIJE (Ljiljana Marks, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb,
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb