hrvatski

Tehnologija u službi profita - suvremena biotehnologija i proizvodnja hrane

Tehnologija genetičkog inženjerstva, kao skup metoda i tehnika kojima se manipulira genima u genomima različitih organizama, svoju široku primjenu nalazi u proizvodnji i uzgoju genetski modificirane hrane. Od samih početaka primjena genetskog inženjeringa u proizvodnji hrane sporno je pitanje, što rezultira raspravama o opravdanosti korištenja ove tehnologije. S obzirom na utemeljene kritike prema kojima GMO ne uspijeva pridonijeti rješenju problema gladi u svijetu, već naprotiv, može rezultirati dugoročnim nepovoljnim utjecajima na ljudsko zdravlje i okoliš, te na globalnoj razini destabilizirati postojeće sustave, postavlja se pitanje konzekvenci genetske revolucije i svrhe njenog provođenja. Problematika tehnologije GMO iznimno je kompleksna, te se u razumijevanju posljedica njene uporabe nalaže potreba interdisciplinarnog pristupa. Sa stajališta prirodnih, ali i društvenih znanosti te etike, proizlazi problem intervencije u evolucijski tijek razvoja živih organizama i ekološko‐zdravstvenih posljedica. Naime, tehnološkim postupcima genetičkog inženjerstva kreiraju se željena, a eliminiraju nepoželjna svojstva organizama, čime se preinačuju primarna obilježja i modificira prirodna struktura organizma, te je sasvim jasno da u konačnici „moderna biotehnologija vodi ka stvaranju novih vrsta živih organizama“ (Alagić, Smajlović, Čaklovica, 2005:50), čime se utječe na nasljeđe i zahvaća u tijek evolucije (Kešina, 2000:16). S druge strane, socijalni pristupi često u kontekstu konzekvenci genetske revolucije ističu ekonomske interese, odnosno profitabilnost ove tehnologije u svjetskoj trgovini hranom (Engdahl, 2005 ; Smith, 1994). Za razmatranje društvenih efekata genetske revolucije važno je da sudbinu svjetske hrane u rukama drži mali broj privatnih multinacionalnih kompanija (Engdahl, 2005:13), te da institucionalni potpornji GMO‐a poput Bremerovih dekreta, Codexa Alimentariusa i Kartagenskog protokola, predstavljaju legitimne ugovore koji su omogućili biopiratstvo i kojima je znanost stavljena u službu privatnog kapitala. Fokus rada je usmjeren na ukazivanje kako je problematika GMO povezana s interesima i simbiozom privatnog kapitala i politike. Naime, primjena derivata znanosti GMO‐a, pod izlikom humane intervencije sijanja sjemena demokracije, posjeduje potenciju manifestacije totalitarističkog ustroja demokracije u kojem će, prema Engdahlu, i Smithu, sva moć biti koncentrirana u multinacionalnim kompanijama isprepletenih unutar „obrasca kružnih vrata“ s političkim elitama određenih zemalja.

genetska revolucija; biopiratstvo; multinacionalne kompanije; politika „kružnih vrata“; društvene posljedice; totalitarna demokracija

nije evidentirano