hrvatski

Tjelesna aktivnost i zdrav način života kod studenata

Nedostatak tjelesnih aktivnosti je ozbiljan problem s kojim se susreću suvremena društva, što se uz nezdravu prehranu i loše navike odražava na opće stanje zdravlja stanovništva. Istraživanjima je pokazano da se navike bavljenja sportom i rekreacijom stječu u kasnom djetinjstvu i ranoj adolescenciji, u čemu posebnu ulogu ima obitelj, te da one opadaju u adolescenciji. Longitudinalne studije ukazuju da fizička aktivnost u djetinjstvu i adolescenciji određuje kasniju aktivnost pojedinaca i utječe na zdravlje ukupne populacije. Hrvatska bilježi trendove slične razvijenim zemljama ; opadanje aktivnosti s porastom dobi uz sve češće poremećaje u prehrani. Stoga je važno pratiti trendove i kretanja među mladima. U tom kontekstu provedeno je istraživanje na uzorku studenata Sveučilišta u Splitu (N=300), akademske godine 2008/09., koje je za temeljni cilj imalo ispitivanje prakticiranja tjelesne aktivnosti i zdravog načina života. Po rezultatima istraživanja dvije trećine studenata u slobodnom vremenu prakticiraju neku od sportskih ili rekreativnih aktivnosti. Tome su skloniji muškarci i oni koji studiraju na tehničkim, prirodnim te biomedicinskim fakultetima. Glavni poticaj za bavljenje sportom u većini slučajeva dolazi iz obitelji. Razlozi bavljenja rekreacijom su najčešće individualne prirode (unapređenje zdravlja, postizanje kondicije i poboljšanje izgleda), dok su oni socijalne prirode (druženje i stjecanje novih prijateljstva), manje zastupljeni. Slično je i u procjeni koristi: većina studenata percipira osobne, dok znatno manji broj pronalazi socijalne koristi. U pogledu mogućnosti bavljenja ekreacijom i sportom, blizu polovine studenata procjenjuje kako grad Split pruža dobre mogućnosti za aktivno provođenje slobodnog vremena. Također, nastava tjelesnog odgoja kod većine je obuhvaćena obveznim nastavnim programom. Međutim, postoje i ograničavajući čimbenici: oko polovine studenata smatra da su cijene i troškovi rekreativnih aktivnosti previsoki za studentski standard, blizu dvije trećine drži da Bolonjski proces ne ostavlja dovoljno slobodnog vremena za rekreaciju, a većina splitskih fakulteta ne raspolaže športskom dvoranom. Premda se većina studenata u slobodno vrijeme rekreira te više od polovine drži rekreaciju odlikom stila života, tek četvrtina izjavljuje kako paze na zdrav način života koji bi uz tjelesnu aktivnost uključivao zdravu prehranu i izbjegavanje loših navika. Taj nesklad potvrđuju podaci prema kojima znatna većina studenata konzumira alkohol, oko polovine su pušači, dok ih jedan dio koristi lake droge. Postignuti rezultati istraživnja ukazuju na relativno povoljnu učestalost prakticiranja rekreativnih aktivnosti studenata, dok ostali aspekti zdravog življenja nisu na tako visokoj razini. Premda obitelj kao institucija u većini ispunjava funkciju socijalizacije za šport, postoji nedostatna socijalna podrška. Stoga je nužna intervencija društvenih subjekata i zdravstvene politike, koji bi poboljšanim uvjetima i posebnim programima trebali poticati bavljenje tjelesnim aktivnostima i promoviranje zdravog životnog stila.

tjelesna aktivnost; studenti; zdrav život

nije evidentirano