Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 474016

Papin primat u misli M. A. De Dominisa


Parlov, Mladen
Papin primat u misli M. A. De Dominisa // Marko Antun de Dominis, Splitski nadbiskup, teolog i fizičar / Vesna Tudjina (ur.).
Split: Književni krug, 2006. str. 201-220


Naslov
Papin primat u misli M. A. De Dominisa
(The primacy od the Pope in M. A. de Dominis' opinion)

Autori
Parlov, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Marko Antun de Dominis, Splitski nadbiskup, teolog i fizičar

Urednik/ci
Vesna Tudjina

Izdavač
Književni krug

Grad
Split

Godina
2006

Raspon stranica
201-220

ISBN
953-163-258-8

Ključne riječi
M. A. de Dominis, papa, primat Rimska crkva, biskupi
(M. A. de Dominis, Pope, Primacy, The Church of Rome, the bishops)

Sažetak
De Dominis nastoji dokazati, osobito u djelu De Republica Ecclesiastica, da je primat Rimske crkve, a time i rimskog biskupa - pape, nad drugim crkvama ustvari neutemeljen. Smatra da se Petrov primat, ako ga je i bilo, na nikakav način nije mogao prenijeti na rimskog biskupa. Oštroj kritici podvrgava papinski autoritet i samu narav primata rimskog biskupa s namjerom da na najmanju moguću mjeru svede ulogu i važnost samog primata i papinskih ovlasti. Temeljni mu je dokaz tvrdnja da se Rimska crkva nema pravo hvastati da je bila sjedište apostola Petra, jer se i druge Crkve time mogu pohvaliti, primjerice crkve u Jeruzalemu i Antiohiji. Osim toga, uz Petra i Pavao je propovijedao u Rimu, gdje je, poput Petra, podnio i mučeničku smrt. Dakle, Rimska je crkva utemeljena djelovanjem ne samo sv. Petra, nego i Pavla. Štoviše, smatra on, Pavao je prije Petra stigao u Rim te u tu vršio biskupsku službu. Svoje mišljenje o ulozi sv. Petra, o Rimskoj crkvi, o papi i papinstvu potkrijepio je brojnim navodima Svetoga pisma, crkvenih otaca, koncilskih izjava i raznih pravnih uredbi. No, zanimljivo, donosi dokaze koji u prilog njegovoj unaprijed postavljenoj tezi o neutemeljenosti primata Rimskog biskupa, dok dokaze koji potvrđuju primat, a koje je vjerojatno poznavao, ispušta ili ih vadi iz konteksta te tumači u prilog vlastite, unaprijed zadane teze. Tu se očituje nedosljednost njegove metode istraživanja. Naime, svojim istraživanjem nije išao isključivo za utvrđivanjem istine, nego je tražio dokaze vlastitoj unaprijed zadanoj tezi. Uza sve to, velik je njegov doprinos teologiji općenito, osobito ekleziologiji, nadasve u izlaganju nauke o biskupskom kolegijalitetu, makar nije znao ili nije htio znati kako s tim pomiriti nauku o primatu rimskog biskupa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Katolički bogoslovni fakultet, Split

Profili:

Avatar Url Mladen Parlov (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Parlov, Mladen
Papin primat u misli M. A. De Dominisa // Marko Antun de Dominis, Splitski nadbiskup, teolog i fizičar / Vesna Tudjina (ur.).
Split: Književni krug, 2006. str. 201-220
Parlov, M. (2006) Papin primat u misli M. A. De Dominisa. U: Vesna Tudjina (ur.) Marko Antun de Dominis, Splitski nadbiskup, teolog i fizičar. Split, Književni krug, str. 201-220.
@inbook{inbook, author = {Parlov, M.}, year = {2006}, pages = {201-220}, keywords = {M. A. de Dominis, Pope, Primacy, The Church of Rome, the bishops}, isbn = {953-163-258-8}, title = {The primacy od the Pope in M. A. de Dominis' opinion}, keyword = {M. A. de Dominis, Pope, Primacy, The Church of Rome, the bishops}, publisher = {Knji\v{z}evni krug}, publisherplace = {Split} }