hrvatski

Pojava plamenjače kukuruza u 1999. godini

U mnogim proizvodnim područjima kukuruza u Hrvatskoj pojavila se plamenjača kukuruza (Sclerophtora macrospora (Sacc.) Thim., Schaw. and Norasihman). U znanstvenoj literaturi često je opisivana i pod nazivom Sclerospora macrospora Sacc. Ovu bolest prvi put u Hrvatskoj na kukuruzu je zapazio dr. Milan Panjan 1959. godine na području Našica i od tada se povremeno pojavljuje u većim vremenskim razmacima. U 1975. godini registriran je jak napad na pokusnom polju Poljoprivrednog instituta u Osijeku (Dimitrijević i Jurković 1975.)kada su ustanovljene razlike u osjetljivosti hibrida kukuruza. Tijekom 1989. godine konstatirane su jače zaraze kukuruza u okolici Karlovca, Varaždina, Našica i u Turopolju (Cvjetković i Čizmić 1989.). Prvi i jedini napad na pšenici kod nas utvrđen je 1964. (Panjan i Lušin 1965.). Danas je proširena u Europi, Americi, Africi, Aziji i Austraiji (CMI map 278). Bolest se javlja pri nižim temperaturama (12-16 stupnjeva C)na slabo dreniranim tlima i u poplavnim područjima gdje se voda zadrži barem 24-48 sati, uz uvjet da se kukuruz nalazi u osjetljivoj fazi od klijanja do faze 4-5 listova. Budući da se javlja u razmacima od desetak ponekad i više godina i radi tipičnih znakova zaraze u deformacijama metlice u vidu "vještičinih metli" te činjenice da u izduženom klipu nema zrna ili nastane tek poneko zrno, ovu bolest su u javnim glasilima krivo pripisali genetskom inženjeringu odnosno proglasili genetski preinačenim biljkama. U izlaganju će biti opisani znakovi bolesti, životni ciklus, najvažniji domaćini (napada preko 140 vrsta trava među kojima su sve naše žitarice, te brojne uzgajane trave i trave korovi), dosadašnja iskustva u otpornosti hibrida kukuruza, preporuka za suzbijanje, te podaci HZSPS o pojavi u 1999. godini (lokacija, hibridi i intenzitet napada).

kukuruz; plamenjača

nije evidentirano