Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 473566

Maktaritanska / Martaritanska biskupija (Ecclesia Mactaritana / Martaritana) u svjetlu dosadašnjih istraživanja


Škegro, Ante
Maktaritanska / Martaritanska biskupija (Ecclesia Mactaritana / Martaritana) u svjetlu dosadašnjih istraživanja // Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo, XVIII (2010), 32; 119-144 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Maktaritanska / Martaritanska biskupija (Ecclesia Mactaritana / Martaritana) u svjetlu dosadašnjih istraživanja
(The Diocese of Mactaris / Martaris (Ecclesia Mactaritana / Martaritana) in the light of prior research)

Autori
Škegro, Ante

Izvornik
Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo (1330-7487) XVIII (2010), 32; 119-144

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Rimska provincija Dalmacija; rano kršćanstvo; Maktaritanska / Martaritanska biskupija (Ecclesia Mactaritana / Martaritana); Kotorska biskupija (Ecclesia Catharitana)
(The Roman Province of Dalmatia; early Christianity; The Diocese of Mactaris / Martaris (Ecclesia Mactaritana / Martaritana); The Diocese of Kotor (Ecclesia Catharitana))

Sažetak
Ova je ranokršćanska dijeceza sa svojim biskupom Viktorom (Victor episcopus) spomenuta samo jednom u aktima Salonitanskog metropolitanskog sabora (concilium metropolitanum) koji se održao 15. srpnja 530. g. pod predsjedanjem salonitanskog nadbiskupa Honorija II. (528. – 547.). Publicirajući njegove akte, Stjepan Gunjača (1909. - 1981.) ju je nazvao Maktaritanskom biskupijom (ecclesia Mactaritana). Kao ni o drugim u tim aktima spomenutim biskupijama, nije se izjašnjavao gdje joj je bilo središte odnosno teritorij. Ferdo Šišić (1869. - 1940.) je pretpostavio da bi se moglo raditi o Kotorskoj biskupiji (Ecclesia Catheritana). Uzimajući u obzir rezultate dosadašnjih istraživanja ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih institucija s područja nekadašnje rimske Dalmacije, kao i očite antičke korijene Kotorske biskupije, Šišićeva se pretpostavka čini sasvim opravdanom. U pitanju je dijeceza s krajnjeg jugoistoka Dalmacije, izrasla iz ranokršćanskih zajednica Boke Kotorske i gravitirajućeg joj područja između Jadrana i planinskog masiva Lovćena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Engleska verzija objavljena 2010. u zborniku "Stjepan Gunjača 1909.-2009. Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština"



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190610-0591 - Hrvatsko srednjovjekovlje: plemstvo i pučanstvo, vlasti i institucije (Ante Škegro, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ante Škegro, (206940)