hrvatski

Liječnik pred izborom: troškovi ili dobrobit?

Pred mnogobrojnim problemima pravne, ekonomske i etičke naravi s kojima je vezan prilikom donošenja svoje odluke, liječnik se može osjećati više kao objekt, nego kao subjekt razmišljanja, pa se često i opire izreći svoje istančano mišljenje, koje nije samo izraz srca, već i struke. Sve je veći pritisak na liječnike da odmjeravaju troškove i učinke svojih zahvata, kako u dijagnostičke, tako i terapijske svrhe. Osobito treba predvidjeti odnos troškova i učinkovitosti kako bi liječnik odlučio koji su zahvati isplativi, a koji se mogu smatrati bacanjem novaca i materijala. Naravno, oduvijek je liječnik bio suočen s ovom vrstom odlučivanja, ali u današnje vrijeme ove su odluke još teže, jer su i tehničke mogućnosti mnogo veće i šireg opsega, što direktno utječe na visinu troškova koji su u igri. Iz tih je razloga liječnik često suočen s bolnom činjenicom donošenja odluke koja ne vodi toliko računa o svemu što se može učiniti za pacijenta ( za što se i školovao), već o kolektivnom mišljenju kako treba maksimalno štedjeti, a što općenito nazivamo – općim interesom. Stojimo pred problemom koji je suvremena medicina proizvela, tj. nužnošću praćenja nekih općih pravila u cilju optimalizacije medicinskih postupaka, a istovremeno treba voditi računa o tome da se postigne najviša moguća razina etičkog standarda, kojim bi se jamčilo demokratsko pravo na zaštitu interesa i zakonsku regulaciju istih – za sve građane.

Bioetika, liječnik, pravo, ekonomija, dobrobit

nije evidentirano