Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaji tova tuna na okoliš u Jadranskom moru (CROSBI ID 564069)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Kapetanović, Damir ; Vardić, Irena ; Valić, Damir ; Teskeredžić, Zlatica ; Teskeredžić, Emin Utjecaji tova tuna na okoliš u Jadranskom moru // Zbornik sažetaka / Lulić, Slavko (ur.). Zagreb: Krmiva, 2010. str. 13-x

Podaci o odgovornosti

Kapetanović, Damir ; Vardić, Irena ; Valić, Damir ; Teskeredžić, Zlatica ; Teskeredžić, Emin

hrvatski

Utjecaji tova tuna na okoliš u Jadranskom moru

Razvoj akvakulture, pa tako i tova tuna, u posljednjim je desetljećima, povećao zanimanje javnosti za moguće utjecaje na okoliš. Istraživanja utjecaja uzgoja gospodarski važnih ribljih vrsta su brojna, ali ne i u pogledu procjena mikrobioloških utjecaja, a napose ne u kontekstu tova tuna. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti utjecaj tova tuna (Thunnus thynnus) na okoliš temeljem praćenja mikrobioloških pokazatelja kvalitete morske vode na tovilištu tuna u srednjem Jadranu, te ostvarene rezultate usporediti s rezultatima istraživanja na tovilištu tuna u Mediteranu. Kvaliteta morske vode analizirana je na dva lokaliteta, pri čemu je jedan lokalitet bio na tovilištu tuna, a drugi na udaljenosti oko 500m od tovilišta i poslužio je kao kontrolna točka. Uzorkovanje je provedeno kroz dvije sezone (proljeće/jesen), počevši od lipnja 2007. Tijekom ovog istraživanja, analizirani su osnovni fizikalno-kemijski (temperatura, salinitet, prozirnost) i mikrobiološki parametri kvalitete morske vode (ukupan broj bakterija, Vibrio, ukupni koliformi, Escherichia coli, fekalni koliformi, enterokoki). Za mikrobiološku analizu uzorci morske vode serijski su razrjeđeni s PBS otopinom (Merck). Za određivanje ukupnog broja heterotrofnih bakterija, uporabljene su metodom širenja razmaza dvije podloge, Marine agar (BBL) i Trypticase soy agar (BBL) s dodatkom 1% NaCl-a (Kemika), te supstrat metoda s uporabom SimPlate testa (IDEXX), sve u duplikatu. Za određivanje broja ukupnih koliforma i E. coli, odnosno enterokoka uporabljeni su supstrat testovi Colilert (IDEXX), odnosno Enterolert (IDEXX) u duplikatu. Utvrđene vrijednosti broja heterotrofnih bakterija, koje ukazuju na utjecaje tovilišta u vidu eutrofikacije mora, ukupno su manje od vrijednosti utvrđenih u istraživanjima poduzetim na tovilištima tuna u Mediteranu. Broj E. coli i enterokoka nije značajno različit između tovilišta i kontrolne točke, ali su te vrijednosti veće u odnosu na dosadašnja istraživanja na sličnim tovilištima u Mediteranu. Povećani broj enterokoka u uzorcima mora, s i oko tovilišta, najvjerojatnija je indirektna posljedica nepravilne tehnologije hranidbe, koja privlači kolonije galebova. Ovi rezultati ukazuju da promjene kvalitete morske vode, a u svezi s tovom tuna, ovise o širem ekološkom kontekstu. Stoga, smještaj i procjena utjecaja tova na okoliš moraju biti razmatrani u sklopu šireg ekološkog konteksta područja.

Thunnus thynnus; heterotrofne bakterije; Vibrio; ukupni koliformi; fekalni koliformi; enterokoki; galebovi

nije evidentirano

engleski

Environmental impacts of tuna aquaculture in the Adriatic Sea

nije evidentirano

Thunnus thynnus; heterotrophic bacteria; Vibrio; coliformes;

nije evidentirano

Podaci o prilogu

13-x.

2010.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka

Lulić, Slavko

Zagreb: Krmiva

1847-2370

Podaci o skupu

XVII Međunarodno savjetovanje Krmiva 2010

predavanje

07.06.2010-09.06.2010

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Veterinarska medicina