hrvatski

Stavovi o stari(ji)m osobama u Istri

Produženje životnog vijeka, industrijalizacija i povećanje udjela stari(ji)h u stanovništvu na više načina oslabljuje status stari(ji)h osoba. Istraživanja pokazuju da je prema stari(ji)ma na zapadu puno više negativnih stavova nego prema mladima, pogotovo u području njihove kompetentnosti i privlačnosti. Pečjak (2001) navodi uobičajene stereotipe: da su stari(ji) senilni, konzervativni, neefikasni, sebični i međusobno slični. Haysip i Panek (prema Despot Lučanin, 2003) dodaju: da je starost doba mira i vedrine, da stari(ji) nisu kreativni i produktivni, teško uče, s godinama postaju ćudljivi, religiozni i osamljeni te da ih ne zanimaju spolni odnosi. Negativni stavovi prema stari(ji)ma mogu doseći i diskriminirajući odnos – koji se naziva ageizam. Stereotipi mogu utjecati na star(ij)e dvojako: izvana – kao pritisak društva koji stari(ji)m osobama daje određene društvene uloge, i iznutra – kao samoispunjavajuće proročanstvo, u kojem se stari(ji) uklapaju u te uloge. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi stavove osoba različite dobi prema stari(ji)ma u Istarskoj županiji. Bilo je uključeno 456 ljudi od 12-80 godina podijeljenih u četiri dobne skupine. Primijenjena je Koganova skala stavova prema starim ljudima. Dobiveni rezultati ne pokazuju značajne razlike u stavovima prema stari(ji)ma ovisno o dobi, veličini mjesta stanovanja i spolu sudionika. Stavovi prema stari(ji)ma pretežno su pozitivni ili neutralni. Među sudionicima dominira mišljenje da star(ij)e osobe ne trebaju biti smještene u dom. Ne smatra ih se posebno različitima s nekim posebnim negativnim obilježjima u odnosu na druge ljude. Društvo stari(ji)h se ne smatra neugodnim, nisu nepoželjni susjedi, vanjština im se ne smatra zapuštenom. Smatra se da u društvu nemaju preveliki utjecaj, ne dosađuju puno savjetima i zahtjevima. Jedino mlađa generacija ima dojam da se na njih stari(ji) žale. Od negativnih – izdvaja se mišljenje da stari(ji) ne žele otići u mirovinu kad steknu uvjete za to i da nisu prilagodljivi na promjene. Može se zaključiti da biti star(iji) u Istri ne znači biti objektom negativnih stereotipa, ali i da stavovi ovise o kontekstu i predstavljanju stari(ji)h. Mnoge zemlje provode programe s ciljem prevladavanja negativnih stavova o stari(ji)ma i starenju, pogotovo kod osoba koje se školuju ili rade u uslužnim djelatnostima sa stari(ji)ma. Takvi programi nude više znanja i kontakata sa zdravom star(ij)om populacijom.

stavovi; stari; stariji; Koganova skala; ageizam; stereotipi

nije evidentirano