hrvatski

Kriteriji održivog razvoja u funkciji planiranja razvoja zimskog sportskog turizma

Dinamičan rast turizma, ali i pretjerana okupacija rastom, na turističke su destinacije ostavili traga, i to kako pozitivnog, tako i negativnog. Destinacije bivaju saturirane, a, iako učinci na okoliš nisu jedine negativne posljedice porasta turističkog prometa, one su bile alarm nakon kojeg su morale uslijediti promjene. Prihvaćena je nova razvojna paradigma nazvana održivi razvoj. Ovaj koncept razvoja (ne samo turizma) podrazumijeva međugeneracijsku i unutargeneracijsku solidarnost, odnosno uzima u obzir potrebe sadašnjih, ali i budućih generacija za resursima koji zadovoljavaju njihove potrebe. Upravo je na navedenim načelima potrebno bazirati i razvoj zimskog sportskog turizma, naročito imajući na umu probleme s kojima je trenutno suočen: s jedne strane problemi vezani uz saturaciju prostora, a s druge strane promjene u klimatskim uvjetima koje direktno utječu na egzistenciju ovog oblika turizma (povećanje temperature, nedostatak snijega, itd.). Posljedica ovih događanja je povećana potražnja u onim centrima koji imaju mogućnosti za razvoj zimskog sportskog turizma (uobičajeno oni koji se nalaze na višim nadmorskim visinama), ili pak otvaranje novih. Stoga se destinacije ovih ekološki osjetljivih područja nalaze pred velikim izazovom odgovora na povećanu potražnju koji se, između ostalog, rješava novom izgradnjom kako skijaških tako i ostalih kapaciteta (smještajnih i sl.). Pri tome je primarni motiv za izgradnju novih ili proširenje postojećih skijališta i skijaških centara vezan uz povećanu potražnju, odnosno mogućnosti za ostvarivanje profita. Ovakva orijentiranost primarno na ostvarivanje ekonomskih ciljeva nije „u duhu“ održivog razvoja. Pored toga, opravdano se postavlja pitanje koliko je novih kapaciteta moguće izgraditi, odnosno kako usmjeriti daljnji razvoj? Naime, pretjerana koncentracija smještajnih kapaciteta i turista na određenom području generira niz negativnih posljedica u destinaciji. U tom je smislu u disertaciji postavljeno devet ciljeva istraživanja i četiri hipoteze, a u svrhu dokazivanja ili odbacivanja postavljenih hipoteza provedena su primarna i sekundarna, odnosno desk istraživanja. U radu su potvrđene, odnosno nije bilo moguće odbaciti sljedeće hipoteze: planiranje razvoja turizma u zimskim sportskim centrima temelji se na kriterijima ekonomske isplativosti i procjenama buduće potražnje ; broj smještajnih kapaciteta u zimskim sportskim centrima determiniran je brojem sportskih kapaciteta ; zimski sportski turizam može se značajno unaprijediti javno privatnim partnerstvom ; te postojeća ponuda sportskih kapaciteta u zimskim sportskim centrima Hrvatske ne odgovara potražnji.

zimski sportski turizam; održivi razvoj; prihvatni kapacitet; javno-privatno partnerstvo

nije evidentirano