hrvatski

Obnova Panjača hrasta crnike (Quercus ilex L.) oplodnom sječom.

Rad ukazuje na probleme koji se javljaju tijekom obnove šuma hrasta crnike prirodnim putem, prevođenjem u viši sastojinski oblik, odnosno u stabilnu produktivnu sjemenjaču. Načelo oplodnih sječa obzirom na sačuvanost tla i dosta često plodonošenje panjača hrasta crnike dalo je pozitivan rezultat. Prvi podaci izmjera ukazuju na veliki problem daljnjeg preživljavanja mladog naraštaja crnike nastalog iz sjemena. Pokus je postavljen i prva izmjera načinjena u jesen 1997. godine na području Uprave šuma Buzet, šumarija Pula, G.J. Pula, odjel 71a, nakon što je tijekom zime 1996./97. godine provedena proreda (naplodni sjek) u sačuvanoj panjači crnike, tako da je zastrtost tla krošnjama smanjena na 57%. Izmjera mladog naraštaja ukazuje na veoma zadovoljavajući broj od 83.600 jedinki ponika i mlađeg pomlatka hrasta crnike po ha, visine do 30 cm. Međutim, već prve godine nakon sječe javljaju se veoma brojni, a po visini vladajući izdanci crnike iz panja, koji su već u toj prvoj godini 68% u visinskim klasama iznad 30 cm. Tome se pridružuje još agresivniji lovor iz panja, tako da u prvoj godini kod obje vrste nalazimo izdanke više od 150 cm. Izmjerom 1998. godine samo je 2% crnikovih stabalaca iz sjemena uraslo u visinski razred 31-60 cm. U trećoj godini nakon prorjede 10% (8750) crnikinog pomlatka iz sjemena nalazi se u visinskom razredu 31-60 cm te ukazuje na mogućnost ostvarenja krajnjeg cilja-stabilne sjemenjače hrasta crnike. U isto vrijeme izdanci crnike iz panja (87%) su prerasli iznad 30 cm, a slično se dogodilo i s izdancima lovora iz panja. Ako svemu tome dodamo nazočnost grmlja, koje je 1997. godine činilo 23%, 1998. godine 31% a 1999. godine 40% ukupne drvenaste populacije, moramo ukazati na potrebitost intenzivne njege, bez koje nema ostvarenja zacrtanog cilja - sjemenjače hrasta crnike.

prirodna obnova; oplodna sječa; mladi naraštaj; hrast crnika; lovor

nije evidentirano