hrvatski

Problem srednjega roda u govoru Hrvata iz Karaševa

Karaševski govori, stoljećima sačuvani na području sedam sela u Banatu, trajno su izloženi utjecaju rumunjskoga jezika. Promjena sustava rodova, točnije srednjega roda u sustavu hrvatskoga govora kojim se govori u selu Karaševu, može se pripisati utjecaju dodira s rumunjskim jezikom. U govoru sela Karaševa zamjenica `ono' kao osobna zamjenica (više) ne postoji, a imenica srednjega roda zamjenjuje se zamjenicom u muškome rodu `on', što odgovara stanju u rumunjskome jeziku. Uporaba oblika `on', početno muškoga roda, utječe i na atribute ili dijelove predikata, koji se također pojavljuju u muškome rodu, zbog slaganja sa zamjenicom. Općenito, u rečenicama u kojima subjekt (srednjega roda) nije izrečen, pojavljuju se pridjevske riječi u muškom rodu. No ako je subjekt izrečen, pridjevska je riječ u pravilu srednjega roda u jednini (uz rijetke iznimke), ali u množini dolaze jednako pridjevske riječi srednjega roda kao i muškoga. Iako je ovaj proces značajno utjecao na strukturu govora, sustav rodova ipak je očuvan, ali postoje jasne težnje prema svođenju sustava rodova s tri (muški, ženski i srednji) na dva (muški i ženski).

Karaševo; srednji rod; rumunjski; hrvatski; jezici u kontaktu

nije evidentirano