hrvatski

Europa u hrvatskoj jezičnoj politici: jezične manjine

Hrvatska bi kao buduća članica Europske Unije trebala postati uljuđena europska država koja ima jasno definiranu jezičnu politiku, oblikovanu strategiju, koja postojano vodi brigu o vlastitom, službenom hrvatskom jeziku i svojim autohtonim i alohtonim jezičnim manjinama i njihovu statusu. Hrvatska je 1997, prva od republika bivše države, potpisala Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, i to za sedam teritorijalnih jezika: talijanski, srpski, mađarski, češki, slovački, rusinski, ukrajinski. Njima će se, nakon nagoviještenih promjena Ustava, zasigurno dodati i slovenski i bosanski, možda i još neki koji dobiju status manjine. Hrvatska bi u europskom kontekstu mogla postati ''promotor zaštite neautohtonih manjina'' no smjer europskih migracija pokazat će ima li Europa jedno jedino lice, poštuju li se jezična prava kao temeljna ljudska prava, postoji li to ''jedinstvo u različitosti'' i na nižim razinama, u državama, njezinim članicama.

jezična politika; hrvatski; Europska Unija; jezične manjine

nije evidentirano