Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 470246

Skrivena sol u prehrani djece školske dobi – ima li mjesta zabrinutosti?


Miškulin, Maja; Periš, Danijela; Ugarčić-Hardi, Žaneta; Dumančić, Gabrijela
Skrivena sol u prehrani djece školske dobi – ima li mjesta zabrinutosti? // 34. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u praksi - Prehrambene i zdravstvene tvrdnje. Zbornik radova
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Sekcija za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog farmaceutskog društva, Hrvatsko društvo za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog liječničkog zbora, 2010. str. 103-109 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Skrivena sol u prehrani djece školske dobi – ima li mjesta zabrinutosti?
(Hidden salt in the diet of school children – is there a place for a concern?)

Autori
Miškulin, Maja ; Periš, Danijela ; Ugarčić-Hardi, Žaneta ; Dumančić, Gabrijela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
34. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u praksi - Prehrambene i zdravstvene tvrdnje. Zbornik radova / - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Sekcija za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog farmaceutskog društva, Hrvatsko društvo za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog liječničkog zbora, 2010, 103-109

Skup
34. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u praksi - Prehrambene i zdravstvene tvrdnje

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21-23.04.2010.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Djeca školske dobi; prehrambene navike; sol; pekarski proizvodi; Osijek; Hrvatska
(School children; dietary habits; salt; bakery products; Osijek; Croatia)

Sažetak
Uvod: Visoki krvni tlak i njegove posljedice najznačajniji su uzrok smrtnosti u suvremenom svijetu. Unos soli putem hrane u djetinjstvu smatra se jednim od glavnih rizičnih čimbenika nastanka hipertenzije u odrasloj dobi. Za unos soli putem hrane bitno je znati kako se čak 70% soli unosi putem gotovih namirnica čiji sadržaj soli zapravo nije poznat. To je tzv. „skrivena sol“, koju nalazimo u različitim proizvodima od kojih su, zbog učestalosti njihove konzumacije u populaciji djece školske dobi, posebno značajni različiti pekarski proizvodi. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost svakodnevnog konzumiranja pekarskih proizvoda kao međuobroka u populaciji djece školske dobi s područja grada Osijeka te procijeniti značajnost ovakvog unosa soli u ispitivanoj populaciji. Materijal i metode: Istraživanjem provedenim tijekom 2009. godine bilo je obuhvaćeno 1077 djece mlađe školske dobi (prvi do četvrti razred osnovne škole) prosječne dobi 8, 5±1, 5 godina s područja grada Osijeka. Stopa odgovora bila je 90% (1077/1200). Među ispitanicima je bilo 49, 4% (532/1077) dječaka i 50, 6% (545/1077) djevojčica. Pomoću posebno dizajniranog upitnika dobiveni su podaci o prehrambenim navikama djece školske dobi, napose svakodnevnom konzumiranju pekarskih proizvoda kao međuobroka, dobi djeteta, spolu djeteta te razredu koji pohađa. U Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije utvrđena je vrijednost soli u 42 pekarska proizvoda (22 najčešće prodavana peciva te 20 najčešće prodavanih nadjevenih pekarskih proizvoda) iz pekarnica s područja grada Osijeka. Rezultati: Istraživanjem je utvrđeno kako 32, 0% (345/1077) djece školske dobi s područja grada Osijeka svakodnevno kao međuobrok konzumira neki pekarski proizvod. Pecivo kao svakodnevni međuobrok konzumira 28, 3% (154/545) djevojčica i 35, 9% (191/532) dječaka. Prosječni udio soli u sva 42 pekarska proizvoda bio je 2, 4±0, 9 % ; u pecivima je on iznosio 2, 8±1, 0 % dok je u nadjevenim pekarskim proizvodima on iznosio 1, 9±0, 5 %. To znači ako dijete pojede samo jednu slanu perecu dnevno (~ 70 grama), u organizam će unijeti oko 2 grama soli. Rasprava i zaključak: Postoje dokazi kako je okus slanog inicijalno vrlo ugodan ljudima, pri čemu je bitno istaknuti kako se učestalost konzumacije slanih proizvoda u odrasloj dobi direktno naslanja na navike njihove konzumacije stvorene u djetinjstvu. Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako je preporučeni dnevni unos soli za djecu u dobi od 7 do 10 godina 5 grama. Uzmemo li u obzir kako gotovo trećina djece školske dobi s područja grada Osijeka samo jednim međuobrokom sastavljenim od nekog pekarskog proizvoda zadovolji gotovo 50% dnevne potrebe za solju jasno je kako je razloga za zabrinutost puno te kako su nužni dodatni napori i pokretanje ciljanih javno zdravstvenih akcija kojima će se smanjiti pretjerani unos soli hranom u populaciji djece školske dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Prehrambena tehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108-1081871-1895 - Sprečavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi (Aida Mujkić-Klarić, )
113-1130475-2722 - Unapređenje kakvoće, trajnosti i funkcionalnosti proizvoda na bazi pšenice (Daliborka Koceva Komlenić, )
219-1080315-0288 - Istraživanje dugotrajnih posljedica ratnih zbivanja na zdravlje stanovništva (Dinko Puntarić, )

Ustanove
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek,
Medicinski fakultet, Osijek