Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 470206

Procjena rizika od erozije i mjere zaštite tala Kalničkog kraja


Šafran, Antonio
Procjena rizika od erozije i mjere zaštite tala Kalničkog kraja 2010., diplomski rad, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Procjena rizika od erozije i mjere zaštite tala Kalničkog kraja

Autori
Šafran, Antonio

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.05

Godina
2010

Stranica
40

Mentor
Kisić, Ivica

Ključne riječi
Erozija; vinograd; Kalnik

Sažetak
Tla Kalničkog kraja temelj su na kojemu žitelji ovoga područja trebaju, kao i do sada, u svojoj dugoj i burnoj, nimalo im sklonoj prošlosti, zasnivati svoju gospodarsku sutrašnjicu – opstanak, siguran i održiv razvitak. Neprijeporno je potreba da se gospodarenje tlima u kalničkom vinogorju koncipira tako da jamči trajnu zaštitu ovog prirodnog blaga od svih oštećenja, među kojima erozija ima značajno mjesto. Na temelju izloženih rezultata istraživanja mogu se izdvojiti naredni zaključci: Tolerantni gubitak tla erozijom za istraživano područje kreće se između 4-10 t/ha/god., za plitka tla – regosol na lesu tolerantni gubitak tla iznosio je 4 t/ha/god., za srednje duboka – rendzina na laporu 6 t/ha/god., dok za duboka tla - lesivirano tipično i rigolano tlo vinograda tolerantni gubitak tla iznosio je 8 i 10 t/ha/god. Na determiniranim tlima istraživanog područja stupanj rizika od erozije kreće se od umjerenih do katastrofalnih vrijednosti, ali treba naglasiti da prevladavaju visoke i ekstremne vrijednosti. Potencijalna i stvarna erozija tla računata je za regosol i rendzinu na laporu za nagibe 3, 6 i 9%, te četiri različite duljine padine: 2.5, 5, 7.5 i 10 metara. Za lesivirano tipično i rigolano tlo vinograda izračunata je potencijalna i stvarna erozija za duljine padine 25, 50 ; 75 i 100 m, te identične nagibe 3, 6 i 9 %. Na svim istraživanim tipovima tala utvrđena je signifikantna potencijalna erozija što znači da se moraju provesti mjere zaštite tla od erozije (zatravljivanje međurednog prostora, konturna obrada i sadnja, podrivanje, malčiranje itd.), ako se tlo želi koristiti za trajne nasade. Od svih pokazatelja koji utječu na eroziju tla samo su dva pokazatelja najdjelotvornija u borbi protiv erozije, a to su pokazatelji C i P, odnosno dobrim izborom plodoreda i konzervacijskim zahvatima, smanjuje se opasnost od erozijskih procesa. Temeljem svih navedenih razloga u cilju smanjenja negativnih posljedica erozijskih procesa nameću se naredne mjere gospodarenja zemljištem kako u vinogradima Kalničkog vinogorja, tako i u drugim prostorima RH. Na nagnutim terenima korektivne mjere bi bile: • Međuredni prostori na nagnutim terenima (>10%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, • Pri uzgoju jednogodišnjih usjeva prevlast u plodosmjeni moraju imati ozimi ili jari strni usjevi gustog sklopa, • Sjetva jednogodišnjih usjeva bi se trebala provoditi u trake ili pojase, • Poticati svim oblicima i načinima okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda • Na nagibima većim od 25% trebalo bi zabraniti sjetvu jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa • Za istraživano područje trebalo bi utvrditi održivu površinu čestice tla. Ispod te površine zakonski bi trebalo zabraniti daljnje usitnjavanje čestica tla, • Promjena izvornog oblika reljefa izradom pedotehničkih i hidrotehničkih objekata. Kako je riječ o vrlo skupim zahvatima, ovi zahvati mogu biti namijenjeni za visoko profitabilne kulture. Najradikalniji zahvat je terasiranje, zatim su tu razni konturni objekti zajedničkog naziva vodni putovi (olujni drenovi, olujno-kišni ili razdjelni kanali) kojima je temeljna zadaća zaustaviti površinsko otjecanje prije nego masa vode poprimi rušilačku snagu, te da tu vodu odvedu u prirodni ili antropogeni vodoprijemnik. Na ovaj način uskladištena voda tijekom ljetnih mjeseci poslužit će kao izvor vode za navodnjavanje. Iz izloženog nameće se zaključak da borba protiv erozije u budućnosti traži jedan novi integralni pristup. Umjesto dosadašnjeg pojedinačnog (osobnog) znanstvenog pogleda na problematiku zaštite okoliša od erozije, treba pristupiti integralnom sagledavanju borbe protiv erozije. U tim radovima trebali bi biti uključeni timovi stručnjaka iz različitih područja, kao što su: agronomi, šumari, hidrotehničari, građevinari, geolozi itd. Dosadašnje pojedinačne i rascjepkane djelatnosti u poljoprivredi, šumarstvu, vodoprivredi, energetici, saobraćaju i sličnim granama u vezi borbe protiv erozije zemljišta i bujičnih tokova nisu vodile jedinstvenu koncepciju uređivanja bujičnih slivova i erozijskih područja. Navedeno ukazuje da na smanjenje erozije treba djelovati svim raspoloživim sredstvima, a broj i vrsta konzervacijskih zahvata koji u svakom konkretnom slučaju stoje na raspolaganju ovisi o brojnim čimbenicima, premda se uvijek u prvom planu nađu materijalne mogućnosti zemljoposjednika-investitora, njegova opremljenost strojevima, oruđima, opremom i njegova stručnost. U tržišnom gospodarstvu bez dvojbe je i zahtjev o gospodarskoj opravdanosti zahvata. Međutim, pri ocjeni gospodarske opravdanosti zahvata, sukladno suvremenim svjetskim strujanjima, valja uvažavati i interese naraštaja koji dolaze iza nas, a kojima naš naraštaj nema pravo oduzeti šansu za način življenja koji smo imali mi – današnji korisnici tla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Ivica Kisić, )
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Ferdo Bašić, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb