hrvatski

Ugroze europeizacije Hrvatske: geopolitičko suparništvo i unutarnje prepreke strukturnim reformama

Nakon svršetka ratova, kao nastavka raspada bivše Jugoslavije, koji su obilježili Hrvatsku, ali i Zapadni Balkan u 90-im godinama 20. stoljeća, geopolitička suparništva u regiji nisu prestala. Hrvatska i pred svršetak prve dekade 21. stoljeća, pati od geopolitičkih suparništava, čija je glavna značajka suparništvo za kontrolu nad teritorijem. Granični sporovi i problemi, koje Hrvatska ima sa svim susjednim državama s kojima je bila u zajedničkoj državi, opterećuju odnose Hrvatske i navedenih država, odnose u regiji, ali i ugrožavaju europsku perspektivu Hrvatske. Ugrožavanjem ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ugrožava se i potrebna europeizacija Hrvatske, ali i šalje vrlo loša poruka državama Zapadnog Balkana, da njihov budući ulazak u Uniju možda ne ovisi o njima, nego o njihovim susjedima. Pažnju treba obratiti na granični spor Hrvatske i Slovenije, u kojem Slovenija kao sredstvo pritiska na Hrvatsku i dobivanja ustupaka koristi činjenicu da Hrvatska nije članica Unije, a želi postati. Europska unija zbog mehanizma odlučivanja konsenzusom trenutno nema načina da pregovore o pristupanju Hrvatske nastavi i završi bez slovenskog pristanka. Druga ugroza europeizacije Hrvatske o kojoj je ovdje riječ je unutarnja nesposobnost hrvatskih institucija da provedu strukturne reforme, u potrebnom opsegu i rokovima. Slabosti na unutarnjem planu preslikavaju se na slabiji položaj Hrvatske u pregovaračkom procesu i tako se otežava pristup Hrvatske Uniji, neovisno o vanjskim čimbenicima koji mogu blokirati pregovore.

ugroze; europeizacija; Europska unija; Hrvatska; Slovenija; geopolitičko suparništvo; granični sporovi; strukturne reforme

nije evidentirano