hrvatski

Uloga obrazovanja za građanstvo u usvajanju vrijednosti kod učenika

Neprestanim povećavanjem znanstvenih činjenica, a time i nastavnih sadržaja, u osnovnoj školi često se zanemaruje usvajanje vrijednosti. Jedna od zadaća škole jest osiguravanje uvjeta za njihovo usvajanje kako bi učenici bili osposobljeni za rješavanje problema s kojima se susreću u zajednici. Implementacijom nastavnih sadržaja iz područja obrazovanja za građanstvo učenici će usvojiti znanja, razvijati vještine i formirati stavove što predstavlja preduvjet za promicanje, usvajanje i razvijanje vrijednosti. Usprkos širokom spektru značenja, vrijednosti se najčešće definiraju kao trajna orijentacija pojedinca u odnosu na društveno poželjne osobine. U tom kontekstu imaju funkciju upravljanja ponašanjem pojedinca, koji iz različitih alternativa izabire određene postupke (Max Kaase u Nohlen, 2001). One su podložne promjenama u vremenu i društvu i njih se treba promatrati interdisciplinarno (Piršl, Vican, 2004). Opredijeljenost za europski suživot znači prihvaćanje novih društveno-kulturnih vrijednosti. Prema nekim autorima (Spajić-Vrkaš, 1999) one koje bi građani u demokratskom društvu trebali usvojiti jesu: samodisciplina, uljudnost, snošljivost, poštovanje vrijednosti i dostojanstva svake osobe, kulturna različitost, spremnost da se na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini problemi rješavaju u skladu s načelima temeljnih ljudskih prava i sloboda, a u studiji Eurydicea (2005) navode se sljedeće: demokracija i poštivanje ljudskih prava, ljudsko dostojanstvo, sloboda, jednakost, sudjelovanje, suradnja, društvena povezanost, solidarnost, tolerancija, društvena pravda, poštivanje zakona, odgovornost, privrženost i duhovni, moralni, kulturni i fizički razvoj. U međunarodnim se dokumentima i izvješćima Vijeća Europe i Europske unije navodi splet nastavnih metoda (istraživačkih, interaktivnih, simulacijskih i sl.) te oblika rada (timski rad, rad u paru itd.) u obrazovanju za građanstvo putem kojih se usvajaju i razvijaju poželjne vrijednosti, a učenici postaju aktivni građani demokratskog društva. Dakle, suvremena bi nastava u obrazovanju za građanstvo trebala obuhvatiti višestruke pristupe, odnosno kombinaciju nastavnih strategija, metoda i oblika rada (Dürr, Spajić-Vrkaš, Ferreira Martins, 2002) kako bi se vrijednosti kod učenika promicale u njihovoj cjelokupnoj složenosti.

osnovna škola; obrazovanje za građanstvo; znanja; vještine i stavovi; vrijednosti; nastavne strategije; metode i oblici rada

nije evidentirano