hrvatski

Gradovi i regije hrvatskog priobalja

Knjiga „Gradovi i regije hrvatskog priobalja“ sadrži rezultate istraživanja identiteta istočne jadranske obale Hrvatske. Jedan dio tog identiteta istraživan je na osnovi razvoja, strukture i morfologije gradova i regija na istočnoj obali Jadrana. To jest bio je cilj da se kroz ta dva fenomena, u njihovoj vremenskoj i prostornoj komponenti, prepozna istočno jadranski identitet. Knjiga je podijeljena u tri dijela. U prvom dijelu knjige analizirani su gradovi s gledišta prostora kao preduvjeta za smještaj i uspješan razvoj, zatim s gledišta povijesti od vremena nastanka, a posebno od 1857. god. od kada se službeno prati rast stanovništva, naselja i gardova i konačno s gledišta ekonomskih i političkih uvjeta koji su bitno djelovali na njihov razvoj. Pore toga obrađene su i neke suvremene urbane pojave poput urbanog sustava, središnjih naselja, urbanizacije, ekonomske usmjerenosti, metropolitanizacije i utjecaja luka na razvoj obalnih gradova. Budući da je identitet istočne jadranske obale dio šireg prostora koji nosi u sebi kontinuitet i pečat jedne homogene civilizacije koja je ostavila duboki trag na razvoj Europske i svjetske znanosti i kulture, to se u promatranju identiteta istočne jadranske obale pošlo od mediteranskog okvira kao složene strukture , zatim preko jadranskog okvira do elementa istočne jadranske obale. Ova knjiga je pokazala da je istočno jadransko priobalje kao i svako drugo priobalje bilo životno usmjereno prema moru i prekomorju s jedne strane i s druge strane prema svom prirodnom zaleđu. Naime na toj prostornoj paradigmi odvijao se života kroz sva stoljeća. Stoga je prepoznatljiva istina o određenom duž obalnom diskontinuitetu i o slaboj međusobnoj povezanosti priobalnih regija na kojoj bi bilo moguće graditi uspješan razvoj. Ono što je stvaralo lokalnu povezanost područja na obali su bili veliki gradovi koji su određena područja vezivali uz svoju snagu razvoja.. U vremenu nakon II svjetskog rata započet je proces polarizacije oko gradova Rijeke i Splita te oko centara drugog reda kao što su danas županijska središta. Na toj osnovi se stvorio jedan vrlo racionalan urbani sustav hrvatskog jadranskog priobalja. Najveća karakteristika jadranskog identiteta jest u činjenici da pored svih političkih i drugih problema koji su postojali u povijesti, da su komunikacije između dviju obala Jadrana uvijek postojale i da su bile od golemog značenja za razvoj svih država koje su bile položene uz jadransku obalu. Stoga je dio identiteta gradova i regija na toj osnovi moguće uspješno prepoznati i valorizirati. U drugo dijelu ove knjige obrađen je hrvatski regionalizam kao povijesna i aktualna pojava. Obrađene su određene regionalizacije kako u povijesti tako i danas i ukazano je na probleme suvremenog regionalizma. Nastojalo se ukazati na neke geografske osobitosti koje bitno utječu na regionalizaciju Hrvatske pa time i priobalja Hrvatske. Isto tako prikazani su neki suvremeni problemi i lutanja u izgradnji suvremene regionalizacije Hrvatske i priobalja. Suvremena regionalizacija Hrvatske je danas pod pritiskom političke regionalizacije pa čak i europske administracije u stvaranju određenih neprirodnih oblika regija koje mogu biti s gledišta Europe prihvatljivi jer su građeni na određenim statističkim mjerilima ali za nas mogu postati velika zapreka za razvoj onog regionalnog sustava koji je u nas povijesno izgrađen i prihvatljiv našoj sredini. U trećem dijelu knjige dat je prikaz postojećeg županijskog sustava s gledišta pravnog utemeljenja te s gledišta demografskog i ekonomskog stanja u priobalnim županijama. Županije su politička tvorevina i tijekom svog kratkog postojanja pokazale su brojne negativnosti, ili sintetski rečeno golemu razvojnu neravnotežu, koja je uzrok mnogim negativnim pojavama o kojima se govori u knjizi.

gradovi; regije; urbani sustavi; priobalje; Hrvatska

nije evidentirano