hrvatski

Einsteinova Specijalna teorija relativnosti i aktualni prijepori u filozofiji

Albert Einstein je svojom specijalnom teorijom relativnosti definitivno opovrgao svaku mogućnost znanstvenog legitimiranja mehanicističkog pogleda na svijet, što implicira i opovrgnuće one metafizike materijalističkog predznaka koja se temelji na koncepciji razdvojenosti prostora i vremena. On je u specijalnoj teoriji relativnosti zasnovao pojam vremena i prostora kao jedinstvenog zbivanja, a taj je pojam oslobođen i od ravne metrike kakva obilježuje još i koncepciju Hermanna Minkowskog. Mnoštvenost jedinstvena vremena-prostora ukida i Galilejeve i Newtonove pojmove kao što su: apsolutni prostor, apsolutno vrijeme, apsolutno mirovanje, te nepromjenjivost mase, a jednako tako i apsolutnost činjenice koja sadrži istodobnost dva prostorno udaljena zbivanja. Time su uspostavljene pretpostavke za razvoj tzv. postmoderne kozmologije. Autor postavlja pitanje otvara li postmodernizam u kozmologiji put za obnovu raznovrsnih (u principu više ili manje iracionalnih) onto-teokozmo- antropologija kojima je zajedničko htijenje da se ukine ideja povijesnosti, ili pak, naprotiv, Einsteinovo ukidanje pravocrtnosti (popraćeno i ukidanjem jednako toliko mehaničke cikličnosti) otvara prostor afirmacije autentične povijesnosti. A upravo se u toj antitezi između metafizike i povijesnog mišljenja sastoji temeljni prijepor današnje filozofije, suočene i s lažnom alternativom iracionalizma i (u svojoj osnovi također iracionalna) hiperracionalizma.

A. Einstein, specijalna teorija relativnosti, metafizika, prostor i vrijeme, postmoderna kozmologija, relativizam, povijesnost, pravocrtnost, iracionalizam i hiperracionalizam

Pretisak teksta objavljenog u: Filozofska istraživanja 103, vol. 26 (3/2006), str. 507-514.