hrvatski

Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L

Rod Sorbus L. pripada porodici Rosaceae, potporodici Pomoideae te obuhvaća 80-100 vrsta listopadnog drveća i grmlja rasprostranjenog na Sjevernoj hemisferi. Zbog mesnatih plodova u kojima se nalazi sjeme, vrste roda Sorbus L. spadaju u šumsko voće gdje pripadaju i druge sporedne vrste drveća koje doprinose biološkoj raznolikosti sastojina, služe kao potpora glavnim vrstama drveća i poboljšavaju kvalitetu tla. Sve vrste roda Sorbus L. u Republici Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, su rijetke i ugrožene. Cilj ovih istraživanja je odrediti brojne značajke sjemena četiri vrste roda Sorbus L., odnosno ispitati različite metode i tehnologije proizvodnje sadnica u rasadniku. Tijekom jeseni 2003. godine na različitim lokalitetima u Republici Hrvatskoj pronađena su i izmjerena stabla četiri vrste roda Sorbus (Sorbus aria, Sorbus aucuparia, Sorbus domestica i Sorbus torminalis). Ukupno je registrirano 77 stabala, od toga 13 stabala mukinje, 14 stabala jarebike, 13 stabala oskoruše i 37 stabala brekinje. Tijekom jeseni 2003-2008. godine na stablima se procjenjivao stupanj uroda i sakupljali su se plodovi. Na plodovima i sjemenu obavljena su morfometrijska mjerenja i vaganja. Elementi kvalitete sjemena određeni su u skladu sa pravilima ISTA. Sadnice su se proizvodile u rasadniku tijekom pet kontinuiranih godina istraživanja (2004-2008). Dobar urod stabala mukinje (Sorbus aria L.), oskoruše (Sorbus domestica L.) i brekinje (Sorbus torminalis (L.) Crantz) u Republici Hrvatskoj događa se intervalima od svake četiri godine odnosno stabala jarebike (Sorbus aucuparia L.) u intervalima od svake tri godine. Prosječan broj punih sjemenki u plodu (2003-2007) jarebike i oskoruše iznosio je 1, 9, u plodu mukinje 1, 1 odnosno u plodu brekinje 0, 9 komada. Najveći broj sjemenki u plodu mukinje dobiven je u godinama najboljeg uroda. Prosječna težina ploda (2003-2007) oskoruše iznosila je 8, 82 g, brekinje 1, 08 g, mukinje 1, 05 g odnosno jarebike 0, 47 g. Plodovi brekinje imali su prosječno najveću težinu u godinama dobrog uroda. Prosječna apsolutna težina sjemena (2003-2007) oskoruše iznosila je 27, 99 g, brekinje 25, 74 g, mukinje 16, 91 g odnosno jarebike 3, 95 g. Korelacija između stupnja uroda i apsolutne težine sjemena oskoruše je pozitivna i značajna. Izolirano stablo brekinje (Korenica), imalo je prosječno najmanju aspolutnu težinu sjemena (2003-2007). Dobivena je pozitivna i visoka korelacija između mase ploda i mase sjemena u plodu mukinje, oskoruše i brekinje. Dobivena je pozitivna i visoka korelacija između mase ploda i broja punih sjemenki u plodu jarebike i oskoruše. Na masu sjemena u ukupnoj masi ploda otpada prosječno kod mukinje 5, 58%, kod jarebike 3, 92%, kod oskoruše 1, 11% odnosno kod brekinje 4, 52%. Prosječno najveći vitalitet, za sve godine istraživanja i sve lokalitete, imalo je sjeme oskoruše (89, 3%), slijedi vitalitet sjemena jarebike (84, 5%), brekinje (83, 5%) i mukinje (68, 0%). Za savladavanje dvostruke dormantnosti sjemena sve četiri istraživane vrste roda Sorbus L. sa područja Republike Hrvatske, mogu se primjeniti uvjeti i trajanje stratifikacije navedeni u pravilima ISTA. Prosječna klijavost (2003-2008) na kraju razdoblja stratifikacije iznosila je kod sjemena mukinje 11, 5%, kod sjemena jarebike 3, 9%, kod sjemena oskoruše 22, 5% odnosno kod sjemena brekinje 36, 7%. Prosječno najveću laboratorijsku klijavost (2003, 2004, 2007), u skladu sa pravilima ISTA, imalo je sjeme oskoruše (71, 3%) slijedi laboratorijska klijavost sjemena brekinje (64, 9%), mukinje (53, 2%) i jarebike (30, 0%). Kod sve četiti vrste dobivene su pozitivne i vrlo visoke korelacije između energije klijavosti sjemena u laboratoriju i ukupne laboratorijske klijavosti. Prosječno najveću rasadničku klijavost (2003-2007) imalo je sjeme oskoruše (56, 8%), slijedi rasadnička klijavost sjemena brekinje (40, 5%), mukinje (27, 3%) i jarebike (6, 6%). Kod sve četiri istraživane vrste roda Sorbus L, dokazane su pozitivne i vrlo visoke korelacije između laboratorijske i rasadničke klijavosti sjemena. Prosječna visina sadnica mukinje 1+0 (2004, 2005, 2007, 2008) iznosila je 99 mm a promjer vrata korijena 5, 22 mm. Prosječna visina sadnica mukinje 2+0 (urod 2003) iznosila je 437 mm a promjer vrata korijena 10, 43 mm. Prosječna visina sadnica jarebike 1+0 (2004, 2005, 2006) iznosila je 313 mm a promjer vrata korijena 7, 10 mm. Prosječna visina sadnica jarebike 2+0 iznosila je 744 mm a promjer vrata korijena 10, 56 mm. Prosječna visina sadnica oskoruše 1+0 (2004, 2005, 2006, 2007, 2008) iznosila je 286 mm a promjer vrata korijena 5, 34 mm. Prosječna visina sadnica oskoruše 2+0 (urod 2003) iznosila je 635 mm a promjer vrata korijena 8, 48 mm. Prosječna visina sadnica brekinje 1+0 (2004, 2005, 2007, 2008) iznosila je 198 mm a promjer vrata korijena 6, 00 mm. Prosječna visina sadnica brekinje 2+0 (urod 2003) iznosila je 442 mm a promjer vrata korijena 8, 53 mm. Dokazana je pozitivna i dosta značajna korelacija između apsolutne težine sjemena brekinje i preživljavanja biljaka u rasadniku. Sadnice jarebike u rasadniku pokazuju najveću otpornost spram biotskih i abiotskih čimbenika, slijedi otpornost sadnica brekinje, oskoruše i mukinje. Na osnovu istraživanja visinskog rasta i prirasta sadnica brekinje u rasadniku, predlaže se uzgoj u sijalištu samo jednu vegetaciju (1+0), bez podrezivanja korjenskog sustava. Sadnice jarebike najbolje podnose presadnju u rasadniku i ne doživljavaju šok uslijed presadnje za razliku od sadnica oskoruše a pogotovo brekinje. Trogodišnje školovane sadnice mogu se koristiti za potrebe urbanog šumarstva ili kao podloge za cijepljenje raznih sorti i kultivara (kod oskoruše i jarebike). Analizom varijance nisu dobivene statistički značajne razlike u visinama odnosno promjeru vrata korijena sadnica mukinje, oskoruše i brekinje u ovisnosti o tri tipa BCC kontejnera (V-265, V-150 i V-120 SS). Razmnožavanje zelenim reznicama u praksi bi se moglo preporučiti možda samo kod jarebike i njezinih kultivara dok ostale tri vrste nemaju visok postotak zakorjenjivanja ili se uopće ne mogu zakorjeniti tako da ova metoda ne može biti ekonomski isplativa.

Sorbus; rasadnčka proizvodnja; mukinja; jarebika; oskoruša; brekinja

nije evidentirano