hrvatski

Novi pogled na biranje seoskoga kralja na zadarskim otocima

Dosada je potvrđen taj običaj na otoku Korčuli (Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Blato) u Hvaru i okolici, na Braču, Silbi, Olibu, Kalima, Molatu, Malom i Velom Ižu, Ravi, Sestrunju Ugljanu, Brbinju, Neviđanima i Dragovama, Krku (Dubašica, Omišalj i sv. Vid) u Velom Lošinju. Za etnologe podrijetlo toga običaja je pretkrščansko i povezuje se sa Januarskim kolendama i Saturnalijama, odnosno kod nas najbliži je Saturnalijama, premda se ne odriče mogućnost istodobnoga zamišljenom tradicijskom biranja hrvatskih (knezova ili župana) ili seoskih poglavara. Kada se je istraživao taj običaj nije se imalo u vidu slijedeće činjenice: prvo, radi se vrlo starom običaju, koji je zabilježen na otoku Olibu već u 15.stoljeću ; drugo, nije se vodilo računa da je jadranski otočki prostor naseljen hrvatskim rodovima – didićima, gdje su i organizirali samostalno biranje svoga rodovskoga starješine. Autor ne isključuje mogućnost da je to sjećanje na samostalno biranje rodovskih starješina.

seoski kralj, kraljev pir, didići

nije evidentirano