hrvatski

Ranosrednjovjekovni Osor

Osor je opasan gradskim zidinama iz kojih se lijepo dade iščitati osorska povijest. U donjem dijelu zida veliki kameni blokovi građeni u suhozidu iz brončanog doba nastavljaju se dogradnjama prethistorijskog i rano antičkog razdoblja, pregrađuju se u antici, da bi u srednjem vijeku trasa zidina išla sredinom naselja i tako smanjila opseg mjesta na polovicu. U doba antike grad je u kontaktu s jadranskim grčkim kolonijama (nalaz novaca iz Korkyre), a razvija se naročito u rimsko doba. Tada je važno tranzitno mjesto na liniji najstarijeg poznatog pomorsko-kopnenog tranzita od Egejskog do Baltičkog mora. U to doba Osor je bio municipij - samostalna gradska općina i broji oko 25.000 stanovnika. Tada Osor doseže najveću površinu te obuhvaća prostor od prokopanog morskog kanala do uvale Bijar, kako to pokazuju ostaci bedema i očuvani urbanistički raster s ekscentrično (južno) trasiranim decumanusom. U neposrednoj blizini Osora pronađeni su brojni arheološki nalazi (antički gradski zidovi, ostaci javnih zgrada s mozaicima, temelji hrama, kuće, groblje). kao posljedica napuštanja širokog prostora antičkog i srednjovjekovnog naselja. Na prostoru sadašnje crkve Sv. Marije (prva osorska katedrala), koja se nalazi na groblju, otkriveni su arheološki nalazi kompleksa prve starokršćenske peterobrodne katedrale iz 6. stoljeća. Pronađeni su i ostaci benediktinske opatije iz 11. stoljeća s ostacima velike trobrodne ranoromaničke crkve Sv. Petra.

Osor; Cres; ranosrednjovjekovna umjetnost

nije evidentirano