hrvatski

Reforma sigurnosnog sektora i novi izazovi

Razvoj liberalnog-demokratskog modela postavlja političku državu kao servis civilnom društvu na području ostvarivanja sigurnosti. Međutim, u samoj prirodi suvremene države postoji opasnost da pojedini dijelovi njezina sigurnosnog sektora pri izvršavanju svojih zadaća ugrožavaju slobode i prava građana koji predstavljaju temelj liberalne demokracije. Stoga je zadaća liberalno-demokratske države pronaći model koji će smanjiti mogućnost da pojedina državna tijela budu izvor ugrožavanja civilnog društva, a to je ujedno i jedan od razloga zbog kojih je organiziranje i funkcioniranje sigurnosnog sektora izrazito složena zadaća. Pitanje nadzora sigurnosnog sektora stoga se javlja kao jedan od središnjih problema s kojim se suočavaju moderne liberalno-demokratske države. Nove opasnosti i izazovi sigurnosti postavljaju suvremenim državama zahtjeve za prilagođavanjem sigurnosnog sektora s ciljem njegove adaptacije na nove uvjete. Reforme sigurnosnog sektora poduzimaju se temeljem općih procjena o sigurnosnim prijetnjama, te na osnovi nacionalnog i međunarodnog konteksta u kojem države djeluju. Stoga se postavlje pitanje postoje li razlike unutar sadržaja u reformama sigurnosnog sektora koje određuju i domete samih reformi. Razlike su uočene i s obzirom na to definiraju se tri konteksta koji oblikuju promjene u sigurnosnom sektoru.

demokratska tranzicija; reforma i rekonstrukcija sigurnosnog sektora; teroizam

nije evidentirano