Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 46643

Uzorkovanje voda


Raspor, Biserka; Flegar, Ljerka; Petrik, Boško
Uzorkovanje voda // Glasilo DZNM, 8 (2000), 7-8; 184-185 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, stručni)


Naslov
Uzorkovanje voda
(Water sampling)

Autori
Raspor, Biserka ; Flegar, Ljerka ; Petrik, Boško

Izvornik
Glasilo DZNM (1331-9183) 8 (2000), 7-8; 184-185

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Uzorkovanje voda
(Water sampling)

Sažetak
Tehnički pododbor ISO/TC 147/SC 6 Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO) zadužen za pripremanje norma vezanih za uzorkovanje vode obilježio je 1999. godine 25 godina djelovanja. U tome je razdoblju razrađeno i objavljeno 17 dijelova norme iz niza ISO 5667 "Kakvoća vode- Uzorkovanje", uključujući i ispravke određenih dijelova norme. Tijekom prvog sastanka pododbora ISO/TC 147/SC 6, koji je 1974. godine održan u Londonu, ustanovljeno je da se znatni napori ulažu u razradbu međunarodnih norma za ispitivanje vode, međutim slabije je zastupljena djelatnost uzorkovanja i uzimanja reprezentativnih uzoraka za analizu. Sudionicima prvog sastanka pododbora bilo je jasno da se unatoč primjeni normiranih analitičkih postupaka za ispitivanje vode, bez dobro osmišljenog i provedenog uzorkovanja ne mogu postići točni rezultati, ako uzorkovanje ne odgovara svrsi ispitivanja. Ako se ispituje sastav uzorka koji je laboratoriju dostavljen, pri čemu laboratorij nije imao utjecaj na postupak uzorkovanja, izvješće o rezultatima ispitivanja mora se ograničiti samo na sadržaj tako dostavljenog uzorka, bez mogućnosti davanja ocjene o svojstvima uzorkovane vode, budući da nije pouzdana reprezentativnost uzorka za određenu vrstu vode. Na prvome sastanku pododbora bilo je prisutno 18 predstavnika iz osam država, a ocijenjeno je da je sastanak bio uspješan. Na razini pododbora odlučeno je da se pristupi pripremi i razradbi tri temeljne norme o uzorkovanju vode i to: - za osmišljavanje programa uzorkovanja - o tehnikama uzorkovanja - o čuvanju uzoraka i rukovanju uzorcima. Bile su osnovane tri radne skupine i dogovoren je vremenski raspored priprema norma. Nakon osnivačkog sastanka u Londonu, u sljedećim godinama sastanci pododbora održavani su širom svijeta, a opseg rada znatno se povećao. Za uspješni rad pododbora posebno je zaslužan gospodin Jacka Jefferyja, iz Ujedninjenoga Kraljevstva, predsjednik pododbora u razdoblju od trećeg sastanka 1976. do 16. sastanka 1996. godine. Gospodin Jeffery umješno je predsjedavao sastancima pododbora, unosio entuzijazam i poticao sudionike sastanaka da sudjeluju u prenošenju prakse uzorkovanja voda u norme. Premda je danas općepoznato da je u skladu s normama koje su na snazi uzorkovanje temeljni dio analitičkog ispitivanja voda, ranih 70-tih godina to nije bio slučaj. U tome je gospodin Jeffery pokazao dalekovidnost i odlučnost da to shvaćanje proširi. Neposredno nakon utemeljenja pododbora, područje njegova rada usmjereno je i na specifična područja, tako da danas raspolažemo normama koje opisuju uzorkovanje npr. mulja ili pridnenih taloga. Ohrabrujuća je činjenica da je međunarodne norme za uzorkovanje voda priznala i Europska organizacija za normizaciju (CEN). Dva tehnička odbora, CEN/TC 230, Analiza vode, i CEN/TC 308, Karakterizacija otpadnih muljeva, prihvatila su neke norme o uzorkovanju voda koje je razradio ISO/TC 147/SC 6. CEN/TC 230 preuzeo je tri temeljne norme EN 25667-1:1993, EN 25667-2:1993, EN ISO 5667-3:1995 i 16. dio EN ISO 5667-16:1998, dok je CEN/TC 308 preuzeo 13. dio EN ISO 5667-13:1997 iz istog niza norma. Pododbor je u 25-godišnjoj djelatnosti razradio međunarodne norme koje pokrivaju većinu aspekata o uzorkovanju voda, a to znači ne samo općenita područja za tehnike uzorkovanja nego i specifičnih vrsta voda, kao što su rijeke i potoci, podzemne vode, industrijske, otpadne vode i oborine. Uspješnost pododbora najbolje pokazuje činjenica da su brojne poznate zemlje članice ISO-a prihvatile te međunarodne norme kao nacionalne norme i njima zamijenile do tada važeće lokalne norme. Osim toga, pododbor je ponosan na činjenicu da su objavljene norme preuzele brojne države u razvoju i ugradile ga u vlastiti normizacijski program te na taj način osuvremenile praksu uzorkovanja voda. To je vjerojatno najveći uspjeh koji je pododbor ostvario tijekom 25-godišnjega djelovanja i pokazao da norme trebaju biti sažete, razumljive i stručno utemeljene. Od osnivanja toga pododbora neke su se normirane metode promijenile i razvile, međutim treba istaknuti da pododbor SC 6 aktivno podupire promjene koje je nedavno uveo ISO, radi ubrzavanja priprema međunarodnih norma. Nakon 25 godina, u tijeku je kritička ocjena dosadašnje djelatnosti pododbora i izbora norma, kako bi se rad uskladio sa zahtjevima tržišta. Pretpostavljamo, da će daljnja djelatnost pododbora biti jednako tako zahtjevna i uspješna kao i protekla. Te međunarodne norme za uzorkovanje voda prihvaćaju se i u Republici Hrvatskoj u sustav hrvatskih norma. Posao pripreme tih međunarodnih norma kao hrvatskih norma obavlja tehnički pododbor DZNM/TO 147/PO 6, Kakvoća vode; Uzorkovanje (opće metode) osnovan pri Državnome zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo 16. listopada 1998. godine. DZNM/TO 147/PO 6, Kakvoća vode; Uzorkovanje (opće metode) obuhvaća područje rada međunarodnoga pododbora ISO/TC 147/SC 6, Water quality; Sampling (general methods). Odlukom ravnatelja DZNM-a 23. ožujka 2000. godine imenovan je predsjednik i članovi pododbora u skladu s Pravilnikom o načinu osnivanja i rada tehničkih odbora (NN 86/98). U pododboru djeluje 11 stručnjaka, a predsjednik pododbora je Boško Petrik, dipl. ing. Na osnivačkome sastanku tehničkog odbora TO 147 - Kakvoća vode, 25. travnja 1995. godine u DZNM-u dogovorena je najvažnija djelatnost tehničkog odbora sa svrhom da se prijeko potrebne temeljne norme prevedu na hrvatski jezik. Prednost su imale: a) priprema hrvatskih norma za stručno nazivlje iz područja voda b) priprema hrvatskih norma za uzorkovanje voda. S obzirom na to da program uzorkovanja mora biti usklađen sa svrhom ispitivanja, potrebno je postići uzimanje reprezentativnih uzoraka za određenu vrstu voda, a to znači definirati broj uzoraka, mjesto, učestalost i način uzorkovanja. Budući da je uzorkovanje temeljni dio cjelokupnoga analitičkog postupka ispitivanja voda, posebna je pozornost posvećena prevođenju norma iz niza ISO 5667 na hrvatski jezik. Hrvatske norme za uzorkovanje voda pod naslovom "Kakvoća vode - Uzorkovanje" pripremaju se prevođenjem međunarodnih norma iz niza ISO 5667 koje je pripremio ISO/TC 147, Kakvoća vode, pododbor SC 6, Uzorkovanje (opće metode), a nalaze se u različitim stupnjevima pripreme Dosad objavljeni dijelovi norme HRN ISO 5667 su: HRN ISO 5667-1:1999, Smjernice za osmišljavanje programa uzorkovanja HRN ISO 5667-2:1999, Smjernice za tehnike uzorkovanja HRN ISO 5667-3:1999, Smjernice za čuvanje uzoraka i rukovanje uzorcima HRN ISO 5667-4:2000, Smjernice za uzorkovanje vode prirodnih i umjetnih jezera Na javnoj su raspravi četiri nacrta: nHRN ISO 5667-5, Smjernice za uzorkovanje pitke vode i vode za pripremu hrane i napitaka nHRN ISO 5667-6, Smjernice za uzorkovanje vode rijeka i potoka nHRN ISO 5667-8, Smjernice za uzorkovanje oborine nHRN ISO 5667-10, Smjernice za uzorkovanje otpadnih voda. Stručno su recenzirani i lektorirani dijelovi: ISO 5667-9, Smjernice za uzorkovanje morske vode ISO 5667-11, Smjernice za uzorkovanje podzemnih voda ISO 5667-14, Smjernice za osiguravanje kakvoće pri uzorkovanju i rukovanju prirodnom vodom. Stručno su recenzirani dijelovi, koje treba prirediti za lektoriranje: ISO 5667-12, Smjernice za uzorkovanje pridnenih taloga ISO 5667-13, Smjernice za uzorkovanje muljeva iz uređaja za pročišćavanje voda i otpadnih voda ISO 5667-15, Smjernice za čuvanje uzoraka i rukovanje uzorcima muljeva i taloga ISO 5667-16, Smjernice za biološko ispitivanje uzoraka Na stručnoj recenziji je: ISO 5667-7, Smjernice za uzorkovanje vodene pare i vode u kotlovnicama. Tehnički pododbor DZNM/TO 147/PO 6 pripremat će i druge dijelove norme iz niza HRN ISO 5667 kako oni budu objavljivani na međunarodnoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00981511

Ustanove
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb