hrvatski

Uključivanje Republike Hrvatske u proces liberalizacije tržišta usluga privatne zaštite u Europskoj uniji

Gospodarsku poziciju Hrvatsko sredinom 2009 godine obilježavaju pregovori o pristupanju EU koji zahtijevaju prilagodbu i usklađivanje pravnog, gospodarskog i političkog sustava s europskom pravnom stečevinom. U samoj EU je oformljeno zajedničko tržište od 27 država i gotovo pola milijarde stanovnika. Ipak, to veliko tržište još ne funkcionira u potpunosti. Kako je u primarnom fokusu institucija Unije bila robna razmjena, taj dio tržišta je homogeniziran, dok je u slučaju prometa uslugama harmonizacija još u tijeku. Jedna od gospodarskih grana na koje se Direktiva o uslugama na unutarnjem tržištu još nije počela primjenjivati su i usluge privatne zaštite. U slučaju djelatnosti privatne zaštite obveza harmonizacije propisa i stvaranja intraeuropskog tržišta je odgođena minimalno do konca 2010. godine. Povezivanje privatne zaštite s uređenjem sustava europske javne sigurnosti, čiji postupak formiranja teče vrlo sporo, dodatno otežava proces liberalizacije. Zajednička vanjska i sigurnosna politika i Europska sigurnosna i obrambena politika imaju presudni utjecaj na dinamiku uspostave zajedničkog tržišta privatne zaštite. Te su politike od iznimne važnosti za svaku individualnu državu članicu, a one ipak žele, sudeći po aktualnom razvoju događaja oko europskog ustava, zadržati značajnu razinu suvereniteta. Privatna zaštita je, iako gospodarska grana, ipak nedvojbeno dio sigurnosnog sustava države delegiran privatnom sektoru pa ju je nužno na neki način inkorporirati u taj sustav. Dakle, uspostava zajedničke europske sigurnosne politike je preduvjet za razvoj europskog tržišta usluga privatne zaštite. Ipak, potpuno je jasno da stvaranje jedinstvenog tržišta ovih usluga nije moguće izbjeći, budući se radi o prvenstveno gospodarskoj djelatnosti, što je konstatacija prihvaćena od strane svih relevantnih čimbenika unutar EU.

privatna zaštita; EU; "četiri slobode"; Hrvatska

nije evidentirano