hrvatski

Komunikacijska uloga časopisa u polju informacijskih znanosti : bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske i Informatologije

U ovome su istraživanju, primjenom standardnih bibliometrijskih metoda i pokazatelja na radove objavljene u Vjesniku bibliotekara Hrvatske i Informatologiji, opisana i vrjednovana ključna obilježja znanstvene i stručne komunikacije u polju informacijskih znanosti u Hrvatskoj. U istraživanju se, vodeći računa o društveno- kulturnim posebnostima nastanka i razvoja dvaju časopisa i s njima povezanih profesionalnih zajednica, pošlo od pretpostavke da je primjenom kvantitativnih metoda mjerenja moguće utvrditi obilježja procesa stvaranja, prijenosa i korištenja informacija, te utvrditi neka od važnijih obilježja sociokognitivnog razvoja informacijskih znanosti u Hrvatskoj. Na temelju provedene analize citiranih i citirajućih radova iz dvaju časopisa istražena je i opisana povijesna slika prevladavajućih istraživačkih interesa i obrazaca formalne komunikacije unutar istraživanog znanstvenog područja. Istraživanje je provedeno na uzorku 550 radova objavljenih u Vjesniku u razdoblju od 1950-2005. i 710 radova objavljenih Informatologiji od 1969- 2005. godine. Rezultati analize oblikovno- izdavačkih obilježja časopisa i publikacijske aktivnosti pokazuju pozitivan trend rasta broja objavljenih priloga. Navedni pokazatelj govori u prilog postupnom rastu i sazrijevanju informacijskih znanosti. Rezultati analize indeksiranosti i citiranosti u (ne)selektivnim domaćim i međunarodnim bazama ukazali su na nedovoljan stupanj zastupljenosti radova iz dvaju časopisa i na potrebu sustavnog rada na povećanju vidljivosti i dostupnosti istraživanja kao pretpostavki za uključivanje u međunarodnu časopisnu elitu. Rezultati istraživanja autora i autorstva govore u prilog stalnom rastu broja autora tijekom vremena, međutim, većina autora objavila je po jedan ili najviše dva rada. Utvrđene su statistički značajne razlike u bibliometrijskom profilu autora, napose u odnosu na ustanove, države i gradove iz kojih dolazi autori radova. Baza autora iz Vjesnika tipična je za nacionalno orijentirane časopise, dok Informatologija pokazuje znakove koji upućuju na približavanje obilježjima međunarodnih časopisa. U uzorku obaju časopisa prevladavaju jednoautorski radovi. U poduzorku Vjesnika njihov udio iznosi 85%, a u Informatologiji 71%. Međutim, rast udjela višeautorskih radova od sredine 1980.-ih u uzorku obaju časopisa, pokazatelj je koji govori u prilog sazrijevanja informacijskih znanosti koja pomalo, ali sigurno, prihvaća neka od bitnih obilježja i tekovina suvremene znanosti i znanstvenoistraživačkog rada. Zabilježeni stupanj ukriženog autorstva, pak, govori u prilog polarizaciji istraživačkih skupina iz područja informacijskih znanosti primarno usmjerenih na prijenosnike informacija iz uže znanstvene grane. Analiza sadržaja citirajućih radova govori u prilog Vjesniku kao monodisciplinarnom časopisu koji okuplja zajednicu praktičara/teoretičara snažno usmjerenih na istraživanja problema iz užeg područja knjižnične znanosti i šireg područja informacijskih znanosti, dok je Informatologija interdisciplinarni časopis koji se sve više otvara temama iz ostalih znanstvenih područja. Citatna analiza provedena je na uzorku 2.512 referencija iz Vjesnika i 3.435 referencija iz Informatologije. Autori radova iz obaju časopisa češće koriste monografije negoli znanstveno- stručne časopise. Autori iz Vjesnika koriste znatno stariju literature od svojih kolega iz Informatologije, Tako su kronološka obilježja citiranih publikacija u Vjesniku bliža vrijednostima zabilježenim za časopise iz humanističkih znanosti, a u Informatologiji časopisima iz područja društvenih znanosti. Jezik i geografsko porijeklo citiranih publikacija sugeriraju da se Vjesnik primarno razvijao pod utjecajem srednjeuropske knjižničarske tradicije, dok se zajednica praktičara i teoretičara okupljenih oko Informatologije razvijala pod dvojakim utjecajem, kako anglosaksonske tako i srednjoeuropske tradicije informacijsk(e)ih znanosti, ali i ostalih znanstvenih disciplina s navedenih geografskih područja. Analiza disciplinarne pripadnosti referencija pokazala je da se profesionalna zajednica okupljena oko Vjesnika većinom oslanja na literature iz vlastitog područja, dok Informatologija pokriva područje informacijskih znanosti koje obilježava visok stupanj predmetne disperzije, snažno oslonjeno na literaturu izvan granica vlastite discipline.

bibliometrijska analiza; informacijske znanosti; Hrvatska; Vjesnik bibliotekara Hrvatske; Informatologia

nije evidentirano