hrvatski

Genetsko poboljšanje gospodarskih svojstava duhana u Hrvatskoj od 1973. do 2007. godine

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 12 mil. kg preteţno virdţinijskog duhana na oko 5000 ha. Uzgaja se više od 98% domaši sortiment. Prvi pokusi sa virdţinijskim introdukcijama iz SAD izvedeni su u Hrvatskoj 1954. godine. Nakon pojave peronospore (Peronospora tabacina Adam) na koju ameriţke introdukcije nisu bile otporne, prišlo se oplemenjivaţkom razvoju domašeg sortimenta virdţinijskog duhana. Godine 1973. priznati su prvi domaši kultivari otporni na peronosporu od kojih se u proizvodnji najviše proširio H10. Od kasnije priznatih kultivara proizvoŤaţi su prihvatili H31, DH10, VaDK, DH12, DH33, DH17 i od zadnje priznatih, 2007., DH27 i DH36. Danas su u proizvodnji najviše uzgajani kultivari DH17 i DH27. Od štetoţinja najveši problem danas ţini PVY (Y virus krumpira, nekrotiţna rasa) za što postoji genetska otpornost. Svrha ovog istraţivanja je bila (1.) prouţiti genetsko poboljšanje agronomski vaţnih svojstava virdţinijskih kultivara (prinos, cijena, dohodak) priznatih i prihvašenih od proizvoŤaţa od 1973.-2007. godine, (2.) usporediti vrijednost i stabilnost agronomskih svojstava prouţavanog sortimenta sa ameriţkim sortimentom najviše uzgajanim u Europi, i (3.) procijeniti genetsku divergentnost meŤu prouţavanim kultivarima pomošu AFLP molekularnih markera. Rezultati pokusa izvedenog sa deset kultivara na tri lokacije tijekom tri godine pokazali su (1.) signifikantno regresijsko poboljšanje agronomskih svojstava hrvatskih kultivara duhana priznatih u periodu od 1973.-2007. godine, (2.) konkurentnost hrvatskog sortimenta sa ameriţkim u prouţavanim svojstvima, te (3) genetsku srodnost meŤu kultivarima u skladu sa njihovim pedigreima.

virdţinijski duhan; agronomska svojstva; genetsko poboljšanje;

nije evidentirano